Žustar govor visokog predstavnika sve iznenadio: Zašto je Šmit povisio ton

Tek nešto više od godinu trebalo je visokom predstavniku u BiH Kristijanu Šmitu (Christian Schmidt) da „pukne“.

Šmit je proteklih mjeseci na svojoj koži i psihi mogao spoznati sve ludilo, očaj i beznađe u kojima su građani BiH primorani živjeti posljednjih 30 godina.

Osim bukvice koju je održao bh. političarima tokom posjete Goraždu, Šmit je spomenuo i napade i optužbe kojima je lično izložen.

– Ja sam strpljiv čovjek, ali ove uvrede su toliko lude da se pitam šta se dešava, šta radim, samo deblokiram ovu državu – naglasio je vidno iznervirani Šmit, koji je, između ostalog, spomenuo i riječ „smeće“.

Gadosti i nebuloze

Gadosti i nebuloze kojima je Šmit od prvog dana u BiH dočekan uistinu prelaze sve granice dobrog ukusa, ali i zdravog razuma.

S jedne strane je Milorad Dodik, uz niz sebi svojstvenih kočijaških uvreda, tvrdio da on nije legalan visoki predstavnik i da neće poštovati njegove odluke.

S druge je medijsko-obavještajno podzemlje SDA danima, i prije nego što će biti imenovan, javnost bombardovalo fantastičnim teorijama zavjere o Šmitu kao ruskom čovjeku koji namjerava BiH isporučiti Rusiji.

Kada se ubrzo ispostavilo da su u pitanju potpune nebuloze i bezočne laži, podzemlje se primirilo, čekajući novu priliku, koju je dočekalo viješću da Šmit razmišlja da nametne novi Izborni zakon, što su protumačili kao namjeru da se navodno udovolji željama Dragana Čovića i HDZ-a, a nad Bošnjacima u BiH uvede aparthejd.

Naravno, ništa slično Šmit nije proveo u praksi. Jedan od najvećih uzroka blokada i sukoba u BiH svakako je Izborni zakon, čiju izmjenu (zajedno s Ustavom) nalažu i brojne sudske presude. No, Šmitove ovlasti su u konkretnom slučaju prilično ograničene, s obzirom na to da on može nametati zakone i donositi amandmane na ustave entiteta, ali ne i na Ustav BiH, koji u sebi sadrži diskriminatorske odredbe. Koliko su domaći akteri bili spremni da te odredbe otklone, svjedočili smo prethodnih godina.

Ono gdje Šmit može djelovati su izborni sistem i Ustav u FBiH, entitet koji je već četiri godine blokiran, što je od prve najave dočekano protestima i teškim optužbama na račun visokog predstavnika, a da nije bilo jasno šta on tačno u tom smislu namjerava nametnuti.

Odlučnim korištenjem bonskih ovlaštenja i sistemskim otklanjanjem blokada Šmit treba okončati misiju oslobađanja BiH od okova koje su joj nametnuli neodgovorni i nemoralni domaći političari. Kao što je to nekoć učinio i Pedi Ešdaun (Paddy Ashdown), koji je u svoje vrijeme, također, bio izložen teškim napadima i uvredama.

Zapadni akteri

A napadi koje doživljava sigurno imaju mnogo manje veze sa samim Izbornim zakonom, a mnogo više s koracima koje ključni zapadni akteri u BiH već odavno odlučno poduzimaju u podršci obračunu s političkom korupcijom.

No, činjenice da je Šmit bh. političarima dao jasan rok od šest sedmica da postignu dogovor te im šalje jasne poruke da blokade i huškačku retoriku više neće tolerirati jasno ukazuju na to da je visoki predstavnik odlučan djelovati te da ga ni protesti ni prijetnje lažnih domaćih silnika neće prepasti.

Dodikove DF-lije

Osim medijskog-botovskog podzemlja, oni koji prednjače u vrijeđanju i optužbama na račun Šmita jesu vjerni vazali SDA iz Demokratske fronte. 

Tako je Zlatan Begić, državni parlamentarac ove stranke, brojnim uvredama zasuo visokog predstavnika nakon jučerašnjeg govora, poručivši mu, između ostalog, da “može da se dere u svojoj kući i na svoje ukućane (ako mu to tamo dozvole!)”, kočijaške riječi koje tako podsjećaju na Milorada Dodika, koji s Komšićevim saborcima očigledno dijeli identičan stav prema visokom predstavniku. 

Taj stav je, dakako, krajnje opasan za BiH, s obzirom na to da je visoki predstavnik vrhovni tumač Dejtonskog mirovnog sporazuma te u ovom historijskom trenutku čuvar njene cjelovitosti i funkcionalnosti.

Avaz