Zukorlić: Koliko god nas bilo, imamo pravo da učestvujemo u procesima

U Narodnoj skupštini Republike Srbije o izvještaju o pregovaračkom procesu s Kosovom koji je podnijela Vlada, govorio je i potpredsjednik Narodne skupštine i narodni poslanik Stranke pravde i pomirenja, Usame Zukorlić.

On je istakao da smatra da je dobro što je došlo do ovog razgovora i što je predsjednik Republike Srbije došao da razgovara sa predstavnicima naroda u momentima koji su vrlo važni i za Republiku Srbiju i generalno za zapadni Balkan.

– Kada čujem da rukovodstvo države kaže za Srbiju i Srbe da su mali, Srbi kojih je šest miliona u ovoj državi, 11 miliona na Balkanu i imaju Srbiju, šta onda mi da kažemo sandžački Bošnjaci kojih nas je 200.000 u ovoj državi. Ako odem korak dalje, šta će da kažu kosovski Bošnjaci kojih je nekih 30.000? Bit ću glas kosovskih Bošnjaka o kojima nismo u ovih dva dana mnogo čuli – kazao je Zukorlić, te nastavio:

Ograničeno kretanje

– Slušali smo i slušamo već duži vremenski period o tome kako Albanci žele drugu državu na Balkanu, sa druge strane Srbi žele Zajednicu srpskih opština, a šta dobijaju kosovski Bošnjaci? Da li oni imaju pravo bar na jednu opštinu na tom području? Kosovski Bošnjaci koji nemaju dokumenta ili nisu u mogućnosti da izvade dokumenta Republike Srbije imaju ograničeno kretanje na Balkanu i Evropi. 

Njima treba viza da odu u Sarajevo i svoju matičnu Bosnu i Hercegovinu. U Srbiji nacionalne manjine imaju jedan dobar Institut savjeta nacionalnih manjina kroz koje ostvaruju svoja prava u određenim oblastima gdje imaju čak i određenu vrstu samouprave, kao što je kultura, obrazovanje, informisanje, jezik. Sve to kosovski Bošnjaci nemaju pravo – rekao je Zkorlić.

Doado je da nemaju pravo da imaju učešće u kreiranju plana i programa za obrazovanje na svom jeziku, njihovoj djeci, studentima neke okolne države i centri moći daju stipendije da bi studirali u drugim okolnim državama, za uzvrat da mijenjanju svoj identitet i da prihvate identitete okolnih naroda u okolnim državama. 

Prava Bošnjaka

– Ko će se izboriti za prava Bošnjaka u Prizrenu i kada?  – pitao je Zukorlić.

Kaže i da je razgovarajući sa političkim rukovodstvom Bošnjaka na tom području, dio njih je kazao da ima ozbiljnu namjeru da pokrene inicijativu o Zajednici bošnjačkih opštine i da se kroz tu inicijativu čuje njihov glas i da se izbore za svoja prava. 

– Ako imate naselje koje se zove Mamuša sa 1000 hektara površine, ima 5.000 stanovnika i uglavnom ga naseljavaju kosovski Turci, dobilo je status opštine 2008. godine. Ako može ona da ima status opštine, zašto ne bi mogla i Sredačka župa, Gora i Vitomirica koje imaju slične predispozicije?“

Zukorlić je kazao da se Bošnjaci ne osjećaju kao manjina, te da svi narodi imaju prava da učestvuju u procesima.

Ne osjećamo se kao manjina

– Sa predsjednikom Republike složit ću se po jednom veoma važnom pitanju za nas, a to je da ne volimo da koristimo izraz manjine. Mi ne želimo a i ne osjećamo se kao neka manjina, kao neki drugi red u ovoj državi. Mi nismo birali u kojem ćemo narodu da se rodimo i koliko ćemo da nas ima. 

Koliko god nas bilo, imamo pravo da učestvujemo u procesima. Ja lično imam razumijevanja za svakog pripadnika srpskog naroda kojeg boli bilo kakav spomen na cijepanje teritorije svoje voljene Srbije, kao što i pripadnike Bošnjaka boli bilo kakav spomen na cijepanje teritorije Bosne i Hercegovine. Mir nema alternativu. Bez mira nema ni sreće. 

Odnos između Beograda i Prištine

Zato, mi kao poslanički klub za pomirenje u okviru kojeg je i Stranka pravde i pomirenja dat ćemo maksimalnu podršku na putu stabilizacije odnosa na Balkanu. Predsjedniče, ovaj poslanički klub vam daje maksimalnu podršku u stabilizaciji odnosa između Beograda i Prištine i koliko god sad bilo nerealno kazati u ovom trenutku, mi se zalažemo, nadamo se i vjerujemo da će doći dan da će biti moguće pomirenje među narodima na Balkanu, pa i među Srbima i Albancima, ali na temeljima pravde. 

Također, poslanički klub Za pomirenje daje maksimalnu podršku integraciji Srbije u Evropsku uniju. Granice koje odvajaju srpski narod, istovremeno odvajaju i bošnjački narod i druge narode i zato mi želimo Evropsku uniju bez granica – rekao je Zukorlić.

Zaključio je da bošnjački narod koji je treći po broju u Republici Srbiji i treći po broju unutar administrativnih kosovskih granica, treba biti značajnije uključen u ovaj proces.