Zukan Helez pisao Sudu u Strazburu: “Borjana Krišto je pisala u svoje ime, Bosna i Hercegovina nije donijela odluku da se žali na presudu u slučaju Kovačević”

Borjana Krišto je pisala u svoje ime, a ne u ime Vijeća ministara BiH.

Ovo je suština pisma koje je zamjenik predsjedavajuće Vijeća ministara BiH i ministar odbrane BiH Zukan Helez uputio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu.

“Poslao sam pismo”, potvrdio je ministar Helez za Istraga.ba.

Prema informacijama Istrage, Helez je predsjednicu ESLJP obavijestio da ne postoji nikakva relevantna odluka institucija BIH da se zatraži preispitivanje presude u slučaju Slaven Kovačević protiv BiH, te da je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, samoinicijativno pisala Sudu glede statusa agentica koje su poslale zahtjev za preispitivanje presude.

“Obavještavam Vas”, napisao je Helez predsjednici Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, “da je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine (Vlada) željelo razmotriti informaciju u vezi Zahtjeva: 43651/22 “ Kovačević protiv Bosne i Hercegovine” koje je dostavilo resorno ministarstvo, kao i odlučiti o statusu osoba koje su vršioci dužnosti u predmetima ECHR-a i daljnjim radnjama  Države na sjednici Vijeća ministara, planiranoj za 26. listopada 2023. Međutim, predsjedavajuća Vijeća ministara Bosne i Hercegovine (Vlada) donijela je odluku da se ta tema ne stavi na dnevni red sjednice, što je rezultiralo time da Vijeće ministara nema nikakvu odluku o statusu vršitelja dužnosti, posebno nakon isteka njihovog mandata u lipnju 2021. godine, te ne postoji relevantna odluka Vlade o upućivanju zahtjeva Velikom vijeću”, napisao je Helez.

Konačno, zaključio je Helez, Vijeće ministara Bosne i Hercegovine je kolektivno tijelo sa kolektivnim sustavom odlučivanja, što znači da predsjedavajuća Vijeća ministara ne može samostalno djelovati niti odlučivati u bilo kojoj stvari, što uključuje i komunikaciju s Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Podsjetimo, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu zatražio je prošlog mjeseca od vlasti u BiH da se izjasne o tome da li agentice koje su zatražile preispitivanje presude u slučaju Slaven Kovačević imaju aktivnu legitimaciju za zastupanje BiH.

“Žalba” na presudu Kovačević upućena je 19. septembra, odnosno posljednjeg radnog dana Jelene Cvijetić na poziciji agentice BiH pred Sudom u Strazburu. Dvanaest dana prije nego što je uputila žalbu, aktualni saziv Vijeća ministara BiH je Jelenu Cvijetić imenovao za pravobraniteljicu Bosne i Hercegovine.

Ovo je prvi put da Bosna i Hercegovina traži preispitivanje bilo koje odluke Evropskog suda za ljudska prava koja se odnosi na izborno  zakonodavstvo – odnosno ustavni uređenje.

Evropski sud za ljudska prava je presudio da je Slavenu Kovačeviču, kao biraču i građaninu Sarajeva, uskraćeno pravo da glasa za kandidata za člana Predsjedništva BiH iz Republike Srpske. Sud je konstatovao da je Predsjedništvo BiH državna institucija i da bi svi građani morali imati pravo da biraju sve članove Predsjedništva BIH. Time je, faktički, Sud utvrdio da je, pored etničke diskriminacije, na u bih na snazi i teritorijalna diskriminacija. Da bi se ta diskriminacija otklonila, nužno je imati jednu izbornu jedinicu prilikom izbora članova Predsjedništva BiH i delegata u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Prema Poslovniku Evropskog suda za ljudska prava, o zahtjevu za preispitivanje odlučuje Veliko vijeće koje čini sedamnaest sudaca. Prvobitnu odluku, podsjećamo, donijelo je sedmero sudija. Oni su glasali u omjeru 6:1. Jedina koja se protivila prvobitnoj odluci bila je austrijska sutkinja Gabriele Kucsko-Stadlmayer. Upravo na njenom izdvojenom mišljenju agentice Mijić i Cvijetić su temeljile svoju žalbu.

Da bi zahtjev za preispitivanje uopće došao na Veliko vijeće od sedamnaest sudija, nužno je da njegovu utemeljenost prvobitno utvrdi Zbor od petero sudija.

U ovom Zboru po funkciji sjedi predsjednik Evropskog suda za ljudska prava te dvoje potpredsjednika. Osim njih, tu je još u dvoje sudija koji se rotiraju, a koji se biraju među sudijama iz preostalih odjela. Prilikom razmatranja zahtjeva za preispitivanje presude, u Zboru neće biti nijedan sudija koji je učestvovao u donošenju prvobitne odluke.