Znakovi koji ukazuju na Lejletul-kadr

Uzvišeni Allah rekao je: “Meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.” (El-Kadr, 4–5) 

Od Zirra b. Hubejša, Allah mu se smilovao, prenosi se da je rekao: “Ubejju b. Ka’bu rečeno je da je Abdullah b. Mes’ud rekao: ‘Ko cijelu godinu klanja noćni namaz pogodit će Noć kadr.’ Tada sam čuo Ubejja b. Ka’ba kako se zaklinje i kategorički tvrdi: ‘Tako mi Allaha osim kojeg drugog boga nema, ta noć je u ramazanu! Tako mi Allaha, ja dobro znam koja je to noć! To je noć za koju nam je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, naredio da je provedemo u namazu. To je dvadeset sedma noć, a jedan od njenih znakova jeste i taj da sunce ujutro, nakon nje, izlazi bijelo ne rasprostirući svoje zrake.’” Bilježi ga Muslim.

U predaji koju bilježi Ibn Hibban navodi se: “…a jedan od njenih znakova jeste sunce koje ujutro, nakon nje, izađe bijelo, bez rasprostiranja zraka, kao da je posuda.”[1]Od Ibn Mes’uda, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhive sellem, rekao: “Zaista se Noć kadr nalazi u polovini zadnjih sedam dana ramazana. Sunce ujutro, nakon nje, izlazi čisto, bez rasprostiranja svojih zraka.” Ibn Mes’ud kaže: “Pogledao sam u sunce i vidio da je upravo onakvo kakvim ga je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, opisao.” Bilježi ga Ahmed.[2]

Ebu Hurejra, radijallahu anhu, prenosi da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o Lejletul-kadru rekao: “To je dvadeset sedma ili dvadeset deveta noć. U toj noći na Zemlji ima više meleka nego kamenčića.” Bilježi ga Ahmed.[3]

Od Ubade b. Es-Samita, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Lejletul-kadr je vedra i blistava noć, kao da je u njoj zablistao mjesec. To je mirna i blaga noć u kojoj nema ni vreline ni hladnoće. U njoj nije dozvoljeno gađanje zvijezdama[4] (padanje zvijezda) sve do svanuća. Jedan od znakova ove noći jeste da se narednog jutra sunce pojavi ne rasprostirući svoje zrake, poput mjeseca u uštapu. Tada šejtanu nije dozvoljeno da izađe sa njim (suncem).” Bilježi ga Ahmed.[5]

Od Džabira, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao: “Pokazana mi je Noć kadr, potom sam je zaboravio, a ona se nalazi u zadnjih deset (noći ramazana). To je vedra i blaga noć, u kojoj nema ni vreline ni hladnoće. (Toliko je blistava) kao da u njoj mjesec svijetli tako jako da svojom svjetlošću zasjeni zvijezde. Šejtan te noći ne izlazi sve do svanuća.” Bilježe ga Ibn Huzejma i Ibn Hibban.[6]

Ibn Abbas, radijallahu anhuma, prenosi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, o Lejletul-kadru: “To je blaga noć, i u njoj nema ni vreline ni hladnoće. U danu nakon nje sunce se pojavi crveno i slabašno.” Bilježi ga Ibn Huzejma.[7]

Pouke i propisi

Učenjaku je dozvoljeno da prikrije dio znanja ako u tome vidi korist, kao što je Ibn Mes’ud, radijallahu anhu, prikrio svoje znanje o Lejletul-kadru, kako se ljudi ne bi opustili i zanemarili noćni namaz u preostalim noćima.Iz hadisa se saznaje da je učenjak dužan da ljudima pojasni sve ono za čim imaju potrebu, kao što je Ubejj b. Ka’b, radijallahu anhu, ljudima pojasnio vrijeme Lejletul-kadra.Učenjaku je dozvoljeno postupati u skladu sa mišljenjem donesenim na osnovu idžtihada, pa makar se ono razlikovalo od mišljenja drugih učenjaka, ako je to mišljenje nastalo kao produkt ispravnog idžtihada i nastojanja da se dođe do istine i ispravnog rješenja.Noć kadr nalazi se u zadnjih deset noći ramazana, a najprije u neparnim, dok od neparnih noći to je najprije dvadeset sedma noć, kako je to poručio, zaklinjući se, Ubejj b. Ka’b, radijallahu anhu.Ovi hadisi upućuju na to da postoje znakovi koji ukazuju na Lejletul-kadr, a to su:

6. Mnoštvo meleka koji se u Noći kadr spuštaju na Zemlju kako bi prisustvovali namazu i bili svjedoci klanjačima u džamijama, a njihov predvodnik je Džibril, alejhis-selam. Broj meleka u toj noći veći je od broja kamenčića. Ovaj znak ljudi ne mogu dokučiti svojim čulima.

7. Smiraj i spokoj koji se na vjernike spuštaju zbog mnoštva ibadeta i oblika pokornosti koje u toj noći iskazuju Uzvišenom Allahu.

8. Tog jutra sunce se rađa bijelo, bez uobičajenog sjaja. Učenjaci kažu da je razlog za to uspinjanje meleka ka nebu, koji su u toj noći u velikom broju sišli na Zemlju, tako da svojim krilima i svjetlošću zaklone sunčeve zrake.[8]

9. Ova noć je vedra i mirna, i u njoj nema ni prevelike vrućine ni prevelike hladnoće. Naravno, ovo je relativno i ovisi o klimatskim uvjetima u različitim zemljama. Ustvari, to znači da ona nije ni hladna ni vruća u poređenju sa noćima prije i poslije nje.10. Šejtan tog jutra ne izlazi sa suncem. Inače, sunce izlazi između dva šejtanova roga osim ujutro nakon Lejletul-kadra.

11. Većinu ovih znakova ljudi mogu prepoznati tek nakon završetka Noći kadr. Svrha toga jeste da onaj ko ju je proveo u ibadetu zahvali svome Gospodaru što ga je na nju uputio, a da se onaj ko je u njoj bio nemaran pokaje i odluči da će se potruditi naredne godine.

12. Ovi znakovi vrijede za svaku Noć kadra i nisu strogo vezani za vrijeme u kojem je živio Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem.[9]

13. Hadisi ukazuju na to da musliman treba željno iščekivati ovu noć te uložiti maksimalan trud da je pronađe, jer se u njoj nalazi veliko dobro.

Vrijednost Lejletul-kadra

Uzvišeni Allah rekao je: “Mi smo počeli da je (Knjigu, tj. Kur’an) u Blagoslovljenoj noći objavljujemo – i Mi, doista, opominjemo – u kojoj se svaki mudri posao riješi” (Ed-Duhan, 3–4); “Mi smo ga (Kur’an) počeli objavljivati u Noći kadr – a šta ti misliš šta je Noć kadr? Noć kadr bolja je od hiljadu mjeseci – meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake, sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane.” (El-Kadr, 1–5)

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je rekao: “Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, rekao je: ‘Ko Noć kadr provede u namazu vjerujući (u njenu vrijednost) i nadajući se (nagradi kod Uzvišenog Allaha), bit će mu oprošteni dotadašnji grijesi.’” Bilježe ga El-Buhari i Muslim.[10]

U drugoj verziji hadisa navodi se da je rekao: “Ko Noć kadr provede u namazu vjerujući (u njenu vrijednost) i nadajući se (nagradi kod Uzvišenog Allaha), bit će mu oprošteni dotadašnji grijesi.”[11]

Od Ebu Hurejre, radijallahu anhu, prenosi se da je Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, o Noći kadr rekao: “To je dvadeset sedma ili dvadeset deveta noć. U toj noći na Zemlji ima više meleka nego kamenčića.” Bilježi ga Ahmed.[12]

Pouke i propisi

Noć kadr ima posebnu vrijednost koja se ogleda u sljedećem:

1. Ona je na visokom stepenu kod Uzvišenog Allaha.

2. Bolja je od hiljadu mjeseci u kojima nema Noći kadr. To iznosi osamdeset tri godine i četiri mjeseca.

3. U toj noći meleki se spuštaju u velikom broju, tako da njihov broj premašuje broj kamenčića na Zemlji.

4. Veličanstveni Kur’an objavljen je u ovoj noći.

5. Postoji velika mogućnost da se ljudi spase od kazne zbog dobrih djela koja čine u ovoj noći, ali i zbog milosti, oprosta i oslobađanja od Vatre kojima u njoj Uzvišeni Allah obasipa Svoje robove.

6. To je blagoslovljena – mubarek noć jer obiluje mnogobrojnim dobrima, posebnostima i odlikama.

7. Ko ovu noć provede u namazu, vjerujući u njenu vrijednost i u Allahovo obećanje u njoj, i nadajući se nagradi koja je u njoj obećana, bit će mu oprošteni grijesi koje je prije nje počinio.

8. U ovoj noći određuju se i zapisuju sudbine stvorenjima za narednu godinu.

9. Onaj ko Lejletul-kadr provede u ibadetu ima veliko mjesto kod Uzvišenog Allaha i dostojan je Allahove milosti i Njegovog oprosta.

10.Musliman treba tražiti i iščekivati Lejletul-kadr, tako što će se truditi da svaku od zadnjih deset noći ramazana provede u ibadetu: namazu, dovi i zikru. Jer, prema noći koja ima spomenute vrijednosti nemaran je samo onaj kome je uskraćeno svako dobro. Molimo Uzvišenog Allaha da nam ne uskrati Svoje dobro!

11.Vrijednost Lejletul-kadra odnosi se na vrijednost dobrih djela u njoj, jer djelo onoga ko se potrudi u ibadetu u toj noći bolje je od istog djela učinjenog u hiljadu mjeseci. To je veliko dobro od Uzvišenog Allaha!

12.Allah je ovom ummetu podario veliko dobro jer im je dao ovu mubarek noć u svakoj godini. Zato, neizmjerna hvala Allahu!

13.Noć kadr je apsolutno najbolja noć i nije tačno da je noć uoči petka bolja od nje. Ali, ako bi se te dvije noći poklopile, vrijednost bi bila još veća.

14.Za Vjerovjesnika, sallallahu alejhi ve sellem, noć u kojoj su se dogodili Isra i Miradž bolja je od Lejletul-kadra, jer je u toj noći uzdignut na nebo i njegov Uzvišeni Gospodar razgovarao je s njim, a to je najveća počast i najviši stepen. Međutim, ostali muslimani imaju mnogo više koristi od Lejletul-kadra nego od Lejletul-Miradža.[13]

15.Neki učenjaci spominju da je Lejletul-kadr data samo ovom ummetu, međutim, hadisi koji o tome govore su slabi[14], kao što su slabi i oni koji govore da je ova noć data i narodima prije nas i njihovim vjerovjesnicima, alejhimus-selam.[15]

16.U Muslimovoj predaji navodi se: “Ko pogodi Lejletul-kadr i provede je u namazu, vjerujući (u njenu vrijednost) i nadajući se (nagradi kod Uzvišenog Allaha), bit će mu oprošteno.” Na ovu predaju oslanjaju se oni koji kažu da je vrijednosti Lejletul-kadra postigao samo onaj koji sigurno zna da je određena noć Lejletul-kadr. Međutim, hadis ne upućuje na to, već ukazuje da ju je dostigao onaj ko je provede u namazu, s nijjetom da tu noć provede u ibadetu, pa ona stvarno bude noć Lejletul-kadr iako on toga nije svjestan.[16] Ovo je jedan od razloga što se musliman u svakoj od zadnjih deset noći ramazana treba što više posvetiti ibadetu kao da je svaka od njih Lejletul-kadr, jer to ona zaista i može biti, prenosi novihorizonti.ba.

[1] Muslim, 762, i Ibn Hibban, 3690.

[2] Ahmed, 1/406, i Ibn Ebu Šejba, 2/250, a šejh Ahmed Šakir, 3857, smatra ga vjerodostojnim.

[3] Et-Tajalisi, 2545, i Ahmed 2/519, a Ibn Huzejma, 2194, ocijenio ga je vjerodostojnim. Ibn Kesir u svom Tefsiru, 4/535, kaže da je njegov lanac prenosilaca ispravan. El-Hejsemi kaže: “Bilježe ga Ahmed, El-Bezzar i Et-Taberani u El-Evsatu, 3/175–176, a njegovi prenosioci su pouzdani.” Albani ga je ocijenio dobrim u opaskama na Sahih Ibn Huzejme, 3/332, i u Es-Sahihu, 2205.

[4] Pojava koju mi nazivamo “padanje zvijezda” ustvari predstavlja zaštitu neba od šejtana koji pokušavaju da krišom čuju nešto od Allahovih odredbi koje se spuštaju na Zemlju, pa oni koji to pokušaju bivaju pogođeni zvijezdom padalicom. Vidjeti suru El-Džinn, 8–9. (op. prev.)

[5] Hadis bilježe Ahmed, 5/234, Et-Taberani, Musnedu Eš-Šamijjin, 1119, Ed-Dija’, El-Muhtara, 342, i El-Hejsemi, Ez-Zevaid, 3/175, koji kaže: “Njegovi prenosioci su pouzdani.”

[6] Ibn Huzejma, 2190, i Ibn Hibban, 3688. Albani ga je ocijenio vjerodostojnim na osnovu sličnih hadisa.

[7] Ibn Huzejma, 2192, a Albani ga je ocijenio vjerodostojnim na osnovu sličnih hadisa.

[8] Vidjeti: Ikmalul-mu’lim, 4/148, Šerh En-Nevevi ala Muslim, 8/65, El-Mufhim, 2/391, Ed-Dibadž, 3/259, i Fejdul-Kadir, 5/396.

[9] El-Kurtubi, El-Mufhim, 2/391, spominje da je ovo mišljenje preovladavajuće.[10] El-Buhari, 35, i Muslim, 760.

[11] Ovo je El-Buharijeva verzija, 1802. Muslim, 760.[12] Ahmed, 2/519, i Et-Tajalisi, 2545, a Ibn Huzejma, 2194, ocijenio ga je vjerodostojnim.

[13] Vidjeti: Ibn Tejmijja, Medžmuu fetava, 25/286.

[14] Hadis u kojem se spominje da je Lejletul-kadr data samo ovom ummetu bilježi Malik ne spominjući lanac prenosilaca. U tom hadisu navodi se da su Vjerovjesniku, sallallahu alejhi ve sellem, pokazane životne dobi ljudi koji su bili prije njega ili nešto od toga, onoliko koliko je Allah htio, pa su mu se životne dobi njegovog ummeta učinile kratke i pobojao se da oni neće moći dostići djela onih prije njih koji su imali duži život, pa mu je Allah dao Lejletul-kadr koja vrijedi kao hiljadu mjeseci. Malik je ovaj hadis zabilježio u zbirci El-Muvetta, 1/321. Ibn Abdul-Berr rekao je: “Nije mi poznato da je ovaj hadis zabilježen sa spojenim lancem prenosilaca, u bilo kojem obliku, niti mi je poznato da se nalazi u bilo kojem drugom djelu izuzev u zbirci El-Muvetta u vidu mursel-hadisa” (Et-Temhid, 24/373). Zabilježen je i hadis od Enesa, radijallahu anhu, u kojem se navodi: “Zaista je Uzvišeni Allah poklonio mom ummetu Lejletul-kadr i nije je dao onima prije nas.” Bilježi ga Ed-Dejlemi, 647, i ovaj hadis je slab, kako je to pojašnjeno u djelu Daiful-džami, 1669. En-Nevevi, nabrajajući posebnosti Lejletul-kadra, rekao je: “…ona je dodijeljena samo ovom ummetu, a nije bila kod onih prije […] i to je ispravno, općepoznato i potvrđeno kod svih učenjaka našega mezheba, kao i kod ostale uleme…” (El-Medžmu, 6/457–458)

[15] Među hadisima u kojima se navodi da je ova noć bila i u narodima prije nas jeste i hadis Ebu Zerra, radijallahu anhu, u kojem kaže: “Upitao sam: ‘Je li ona prisutna sa vjerovjesnicima dok su živi pa kad umru i ona nestaje, ili je ona do Sudnjeg dana?’ Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, odgovori: ‘Ne, nego je do Sudnjeg dana.’” Bilježe ga Ahmed, 5/171, i En-Nesai u djelu El-Kubra, 3427. El-Hakim ga je ocijenio vjerodostojnim i rekao da ispunjava uvjete Muslima, a s njim se u tome složio Ez-Zehebi, 1/307. Međutim, Albani ga je ocijenio slabim u svojim opaskama na Sahih Ibn Huzejme, 2170, i spomenuo da se u njegovom lancu prenosilaca nalazi Mersed ez-Zemmani za kojeg se vežu određene nepoznanice, dok je El-Ukajli rekao da on u svojim hadisima navodi čudne stvari koje se ne mogu naći kod drugih.

[16] Vidjeti: Tarhut-Tesrib, 4/164, i Zehiretul-ukba, 21/51–52. Napomena: Hadis koji prenosi Ebu Hurejra, radijallahu anhu: “Ko klanja jacija-namaz u džematu dostigao je (vrijednost) Lejletul-kadra”, bilježi Ibn Huzejma, a slabim ga je ocijenio Albani u svojim opaskama na njegov Sahih, 3/333. El-Hatib, 5/332, bilježi ga od Enesa, radijallahu anhu, ali je hadis apokrifan. U njegovom lancu prenosilaca nalazi se Ahmed b. El-Hadždžadž b. Es-Salet koji je muttehem, tj. osumnjičen da je lagao prilikom prenošenja hadisa. Vidjeti: Haldun el-Ahdeb, Zevaidu tarihi Bagdad alel-Kutubis-sitte, 4/594, br. 792. Također se nalazi i u zbirci El-Muvetta, u mursel-hadisima Seida b. El-Musejjiba, 1/123.