Zenički studenti i profesori odali počast žrtvama Prijedora

Studenti i profesori Pravnog fakulteta Univerziteta u Zenici obilježili su mirnom šetnjom od zgrade fakulteta do Spomen-obilježja Kameni spavač u centru grada, Dan bijelih traka, koji se u spomen na prijedorske žrtve proteklog rata obilježava 31. maja.

Tog dana, kako je istakao profesor Ajdin Huseinspahić, evocira se sjećanje na 3.176 ubijenih građana Prijedora, među kojima je bilo i 102 djece, čija su imena u svom performansu iščitali zenički student.

On je studentima i građanima koji su im se priključili tokom mirne šetnje zahvalio što su se odazvali “sjećanju na žrtve prijedorskog genocida” koji se dogodio 31. maja 1992. godine.

-Taj dan je bio samo vrh planiranog zločina, planiranog genocida. Već 30. aprila 1992. godine, jednim političkim pučem, Srpska demokratska stranka je razvlastila sve organe vlasti općine Prijedor. Svi viđeniji ljudi nakon toga su progonjeni, hapšeni, zvjerski likvidirani…Zločin u Prijedoru je zločin protiv, ne samo čovječnosti, nego inteligencije Prijedora. Valja znati da su u Prijedoru stradali umni, akademski ljudi koji su predvodili općinu Prijedor – istakao je Huseinspahić.

Nema smisla, dodao je, govoriti o Prijedoru a ne spomenuti Omarsku, Keraterm, Trnopolje, “najveću masovnu grobnicu – Tomašicu”.

-Ne spomenuti Havu Tatarević, koja je izgubila muža i šest sinova, predstavljalo bi zaista postgenocidni zločin – istakao je profesor Huseinspahić, koji je kazao da je u počinjenom genocidu komšija nad nesrpskim stanovništvom Prijedora, uglavnom Bošnjacima, bila i “jedna svijetla tačka”.

-Zvao se Slavko Ećimović, koji je odlučio poput jednog buntovnika, da se suprotstavi tom zločinu i pridruži Bošnjacima-muslimanima, koji su izbjegli u šumu nastojeći da se zaštite i, nekim kontraudarima, sačuvaju od genocida koji im je svakako bio namijenjen. Nažalost, ta grupa je uhapšena, a svjedoci kažu da je Slavko Ećimović na najbrutalniji način odveden u logor, gdje je i ubijen – naveo je Huseinspahić.

Podsjeća da su Bošnjaci u Prijedoru, po uzoru na 1939. godinu kada je Jevrejima naređeno da nose žute trake s Davidovom zvijezdom, morali nositi bijele trake na rukama.