Zenička zaobilaznica 2 mjeseca ne radi, a dionica autoceste kod Vranduka se gradi

Dok bh. javnost čeka ponovno otvorenje Zeničke obilaznice, radovi na nastavku autoputa od Zenice ka sjeveru zemlje uglavnom teku po planu s manjim problemima na lokalitetu tunela Zenica koji će biti dužine 2,4 kilometra.

Najveći dio radova izvodi se od tunela Zenica do Nemile gdje je trenutno angažovano više od 240 radnika, a radove izvodi konzorcij Hering i Azvirt.

Hering radi na izgradnji mostova Vranduk I i Vranduk II, a proteklih dana spojen je i lijevi most Vranduka I koji se nalazi iznad magistralne ceste M-17 prije ulaska u tunel Vranduk iz pravca Nemile.

Ahmet Mušija, šef projekta JP Autoceste FBiH za poddionicu Ponirak – Vraca, u razgovoru za Klix.ba je kazao da se radi i na gradnji tunela Vranduk na trasi autoceste koji će biti dužine 400 metara kao i vijadukti Crni potok i Koprivna I.

“Sa žaljenjem moramo konstatovati da projekti koji su finansirani iz IPA fondova nisu bili u potpunosti u skladu s terenom i tu smo morali uraditi dodatne geološke radove. U saradnji s fakultetima i drugim stručnjacima pogledat ćemo šta je dalje na sektorima koji trebaju dorade kako bi sve bilo zadovoljavajuće na terenu”, kazao je Mušija.

Dodao je kako se vanjski radovi izvode u jednoj smjeni dok se radovi u tunelima izvode u tri smjene, posebno u tunelu Zenica gdje je do sada iskopano 900 metara lijeve i 850 metara desne tunelske cijevi.

“U desnoj cijevi imamo podzemne vode, ali poduzeli smo sve aktivnosti da sve riješimo. Dnevno se iskopa po tri metra, radovi u tunelu teku dosta dobro s angažmanom od 120 radnika. Upravo ovaj tunel će smanjiti rastojanje iz Zenice i Žepča za 6,5 kilometara”, dodaje Mušija

Pojasnio je i da je na mostovima urađeno 50 posto radova te da Hering radove izvodi kvalitetno i brzo što je od velikog značaja za nastavak gradnje dionice.

Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Ponirak – Vraca je 59.408.825 eura bez PDV-a, a sredstva su osigurana putem Evropske investicijske banke u visini od 50 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 19 miliona eura, što je osigurano u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan.