Zenica gradi budućnost: Od divljih taksista do simbola moderne arhitekture na Trgu rudara

Zenica ulazi u novu fazu urbanog razvoja s početkom radova na stambeno-poslovnom kompleksu na Trgu rudara. Projekt, koji uključuje izgradnju jednog od najviših nebodera u Bosni i Hercegovini, izazvao je različite reakcije javnosti, ali zaslužuje pohvale kao simbol modernizacije i napretka našeg grada.

Kritike koje dolaze od pojedinaca i ekoloških aktivista uglavnom se svode na tvrdnje o “gubitku parka” i uništavanju zelenih površina. Međutim, treba biti iskren i reći da zelena površina na Trgu rudara godinama nije bila funkcionalan park, već zapušten prostor koji su građani koristili za nelegalno parkiranje i kao stajalište divljih taksista. Da li zaista možemo žaliti za prostorom koji nikada nije ispunjavao svoju svrhu, niti bio mjesto okupljanja i odmora građana? Istini za volju, ovaj takozvani park godinama nije bio ništa više od privremenog skrovišta za nelegalne taksiste koji su vrebali mušterije i jedini koristili hlad drveća.

Razvoj ovog dijela grada nije samo zamjena “zelene površine” betonom. Riječ je o projektu višemilionske vrijednosti koji će Zenici donijeti moderan kompleks, povećati privredne aktivnosti i značajno promijeniti vizuelni identitet grada. Umjesto da se fokusiramo na nostalgične prikaze nepostojećeg “parka”, trebali bismo prepoznati važnost ovakvih investicija za stvaranje funkcionalnog i atraktivnog urbanog prostora.

Historija nas uči da su slične kritike pratile i druge velike projekte u Zenici, poput izgradnje olimpijskog bazena ili GGM-a, koji su se danas pokazali kao ključni infrastrukturni pomaci. Modernizacija ponekad zahtijeva žrtvovanje neiskorištenih prostora radi dobrobiti zajednice. Uostalom, Zenica je i ranije pokazala da zna zamijeniti uklonjene zelene površine sadnjom novih stabala i stvaranjem kvalitetnijih parkova.

Posebno je licemjerno što kritičari modernizacije Trga rudara danas govore o navodnom “gubitku parka”, dok godinama nisu dizali glas protiv ilegalno izgrađenih objekata koji su dodatno narušavali izgled i funkcionalnost ovog prostora. 

Ti improvizovani kiosci i nelegalne strukture nisu samo vizuelno degradirali trg, već su i ometali njegovo potencijalno korištenje u svrhu koju sada mnogi romantično zamišljaju. Gdje su tada bili zagovornici očuvanja “javnog dobra”? Ovaj projekt, naprotiv, donosi Zenici red, funkcionalnost i estetski preobražaj, što kritičari ili ne žele priznati ili svjesno ignorišu.

Ovaj projekt na Trgu rudara nije gubitak, već prilika da Zenica dobije simbol razvoja i urbanog identiteta. Umjesto da kritikujemo, trebali bismo podržati svaki korak prema boljoj, modernijoj Zenici koja odgovara potrebama svojih građana. Jer grad ne čine samo stabla, već i ljudi koji ga grade, koriste i stvaraju u njemu.