Žena koja je preživjela 12 karcinoma mogla bi biti ključ u pronalasku lijeka za rak

Žena koja je preživjela više od deset različitih tumora mogla bi kriti tajnu liječenja raka, tvrde naučnici.

Neimenovanoj 36-godišnjoj pacijentici dijagnosticiran je prvi tumor kada je bila mala i od tada se svakih nekoliko godina formirala nova izraslina u različitim dijelovima njenog tijela, piše Daily Mail.

Od 12 tumora za koje ljekari znaju, najmanje pet je bilo kancerogeno – formirali su se u njenom mozgu, na grliću maternice i debelom crijevu.

Istraživači u Španiji koji prate njeno stanje, kažu da je imunološki sistem žene “izuzetan” u zaustavljanju raka.

Vjeruje se da je ona jedina osoba na svijetu sa genetskom mutacijom koja služi kao mač sa dvije oštrice.

S jedne strane, ona ima neprirodnu sposobnost da pobijedi kancerogene izrasline, ali s druge, to je čini izuzetno podložnom tumorima.

Ona posjeduje dvije mutacije na genu MAD1L1, koje bi u normalnim okolnostima trebale ubiti embrion prije nego što dobije priliku da se razvije u maternici.

Kada se ćelija počne dijeliti nevjerovatnom brzinom, to može dovesti do rasta tumora koji se često može pretvoriti u rak.

Koliko je stanje ove žene rijetko, pokazuje i činjenica da ono nema ime.

Kada je pacijentica prvi put posjetila kliniku, uzet je uzorak krvi kako bi se sekvencionirali geni koji su najčešće uključeni u nasljedni rak, ali u njima nije otkrivena nikakva promjena.

Prema riječima Miguela Uriostea, koautora studije koji je vodio odsjek za rak u “CNIO” Klinici, nijedan drugi slučaj poput ovog nikada nije opisan.

Tim za pretragu bio je zaintrigiran činjenicom da je pet agresivnih karcinoma, koje je razvila pacijentica, relativno lako nestalo.

Ono što je zanimljivo je da je ista mutacija, zbog koje je tako često bolovala od te bolesti, također spašava od nje.

Njihova hipoteza je da je “stalna proizvodnja izmijenjenih ćelija izazvala odbrambeni odgovor kod pacijenata i to pomaže da tumori nestanu”.

Istraživači kažu da je jedan od najvažnijih aspekata studije otkriće da je imunološki sistem sposoban da se odbrani protiv ćelija sa pogrešnim brojem hromosoma.