Željko Majstorović: Prvomajski praznici će biti obasjani suncem

Čime početi razgovor sa Željkom Majstorovićem, poznatim bh. meteorologom i klimatologom ako ne pitanjem kakvo nas vrijeme očekuje narednih dana.

– April je tipičan proljetni mjesec i srednja temperatura je za oko pet stepeni veća od martovske. Ovaj brzi porast temperature je uzrok snažnim oscilacijama vremena. Do 18. ostaje promjenjivo, treća dekada je lijepa, temperature idu naviše i velika je vjerovatnoća da će i prvomajski praznici biti obasjani suncem.

Razmjena podataka

Za maj se predviđa da će biti topliji od prosjeka, s manje padavina. Narod kaže: ”Aprilska je kiša blagoslov, ali majska je još bolja”.

A šta kaže statistika?

– U posljednjih dvadesetak godina ima puno aprila toplijih od prosjeka. Najtopliji aprili kod nas u višegodišnjem nizu su bili 2018. i 2016. godine. Najhladniji 1997. i 1980, najveći snijeg je bio 1997. i 1973, najkišniji je bio april 2001.

Mart i april su mjeseci kada biljke počinju da se razvijaju i naravno da to zavisi od kretanja temperature. Fenologija se bavi razvojnim fazama biljaka, to je grana agrometeorologije. U fenološkim dnevnicima se bilježi kada pojedine biljke listaju, kada cvjetaju, kada se zameću plodovi, kada sazrijevaju itd. Na važnijim meteorološkim stanicama postoje tzv. fenološki vrtovi. Podaci do kojih se dođe na ovaj način veoma su važni poljoprivrednicima. Mogli bismo do sutra govoriti o ovoj i ostalim granama meteorologije.

Kada se u BiH prvi put pominje nauka o atmosferi i o promjenama u njoj?

– Napominjem da je meteorologija grana geofizike koja se bavi proučavanjem fizikalnih svojstava planete Zemlje, pa se zbog toga i naziva fizikom atmosfere. Od 17. stoljeća u BiH imamo sporadične zapise o vremenu zahvaljujući Evliji Čelebiji, Mula Mustafi Bašeskiji i drugim hroničarima. Sistematska praćenja vremena kreću u januaru 1892. godine, od kada se redovno objavljuju i meteorološki godišnjaci, pa se to može smatrati početkom rada meteorološke službe u BiH. Mjerenja traju sve do 1914, kada ih prekida 1. svjetski rat. Zapisane podatke imamo od 1922. godine, sve do 1940. kada opet nastaje prekid zbog 2. svjetskog rata, a 1948. je formiran Republički hidrometeorološki zavod. Od tada pa sve do 1982. na čelu te institucije su samo doktori nauka: prof. Milan Vemić, prof. Hamid Pašić i prof. Zdravko Mićević. Zavod u tom periodu znatno napreduje. Osniva Biblioteku sa naučnim knjigama i časopisima. U njemu je radilo nekoliko desetina inženjera, više magistara i doktora nauka. Imali smo i dvije laboratorije i cilj je bilo osnovati meteorološku laboratoriju, uveliko su se vršila naučna i stručna istraživanja. Mnogi su kod nas radili doktorate. Godine 1982. na čelo Zavoda dolazi Radoslav Džodžo, bivši rukometaš, koji je puno učinio oko angažovanja meteorološke službe u organizaciji i provođenju ZOI ‘84, kada je 40 meteorologa iz bivše SFRJ pokrilo sva borilišta. Svi su imali radiostanice, nije bilo mobitela.

Početkom 90-ih godina prošlog stoljeća BiH je imala preko 120 klimatoloških i preko 500 padavinskih stanica, koje su osmatrale i meteorološke pojave. Rat 1992-1995. je prekinuo rad najvećeg broja njih, ali i doveo do gubljenja kadrova. Iza rata rad Meteorološkog zavoda BiH nastavljaju zavodi u Sarajevu i u Banjoj Luci. Entitetske granice su presjekle riječne tokove i klimatske oblasti. Rade se potpuno nepotrebno posebni atlasi FBiH i RS-a. Tokom 2000. godine je uspostavljena saradnja i sada postoji samo osnovna razmjena podataka, ništa više. U RS-u je stanje malo bolje, jer su ukidanjem Saveznog meteorološkog zavoda neki stručnjaci došli u Banjaluku, i tamo je sada 4,5 diplomiranih meteorologa.

A kakva je situacija u FBiH?

– Iza rata, u kojem smo bili razmješteni po gradu, punkt je bio u zgradi Opštinskog suda, tada je još bilo kadra. Direktor Enes Sarač je čak primio dvoje diplomiranih meteorologa, ali su se obje te djevojke vratile u Zagreb. Jedna je doktor nauka, druga je šefica Meteorološke službe na aerodromu u tom gradu. Zapošljavani su tada i fizičari i drugi kadrovi, ali 2000. i neke stupa na snagu zabrana zapošljavanja u organe uprave. Posljednja dvojica primljenih su bili geografi. U proteklih 15-ak godina je puno uposlenih otišlo u penziju i sada je u Zavodu jako malo sinoptičara koji se bave prognozom.

APRILSKA KIŠA JE BLAGOSLOV / DIDIER TORCHE

Oni su stručni, ali rade nedjeljom, praznicima, pa je povuci-potegni. U primijenjenoj meteorologiji je takođe jako, jako malo zaposlenih, oni pokrivaju osnovne poslove, a ranije je tu bilo 40 ljudi! Šef klimatologije je geograf Bakir Krajinović, koji se bavi istraživanjem i sigurno je jači od svoje diplome. No, ne može jedan čovjek biti specijalista za sve, i više od polovine vještina i znanja od prije rata su naprosto zaboravljeni u Zavodu. Kao, aktivnosti tipa sunčevog zračenja, obrade, integriteta padavina…

Kada bi bila ukinuta zabrana zapošljavanja, imamo li mi kadra?

– To je posebna priča. U Sarajevu i u BiH uopšte nema studija meteorologije, nema ni geofizike, u Zavodu je samo jedan seizmolog, kolega fizičar i, kada on ode u penziju, nema nikog da ga zamijeni. U prvih poratnih 10 godina su bila tri pokušaja da se u Sarajevu osnuje studij meteorologije na Odsjeku za fiziku. Tadašnji šef Odjeka prof. Hadžiselimović je bio vrlo raspoložen za to, ali prvo pitanje su mu uvijek postavljali oni “gore”, gdje će se ti ljudi zaposliti? A, pazite, u meteorološkoj službi Francuske radi 3.000 ljudi, Velike Britanije 2.000, u Njemačkoj 2.500, u Egiptu 2.000 ljudi, među njima je desetak doktora nauka koji obučavaju ljude iz cijele regije.

Predmet u školama

Član sam Hrvatskog meteorološkog društva s 350 članova i svi su zaposleni, u vladinim, nevladinim institucijama, u ministarstvima, na poljoprivrednim gazdinstvima, rade u srednjoj školi i svi oni na neki način doprinose svijesti o značaju meteorologije, o klimatskim promjenama. Zašto se ne bi uveo predmet meteorologija u srednjim školama, jer su meteorološki tehničari važan dio proizvodnog procesa u ovoj oblasti? Da ne pominjem to da u drugim državama postoje i instituti iz meteorologije, pa i mogućnost da država stipendira mlade ljude za taj studij. Jedini diplomirani meteorolog u FBiH je odavno u penziji, ali su njega pozvali da bude šef meteorološke službe, u tzv. tehničkom mandatu na Sarajevskom aerodromu. Na međunarodnim aerodromima važe samo međunarodni propisi. I, da ne bi Aerodrom pod ključ, ne mogu bez njega.

Oslobođenje