Zbog rata između Izraela i Hamasa: Očekuje li nas poskupljenje goriva, plina, struje

Nakon prošlosedmičnog pada cijene nafte su od izbijanja borbi između Izraela i Hamasa dramatično porasle na svjetskom tržištu. Uprkos činjenici da ni Izrael ni opkoljeni Pojas Gaze nisu značajni proizvođači nafte, tržišta su potresena usljed straha da bi sukob mogao dovesti do destabilizacije cijelog Bliskog istoka, kao ključnog svjetskog proizvođača.

Barelom nafte vrste Brent trgovalo se po 4,53 posto višoj cijeni od 88,41 dolar po barelu, dok su terminski ugovori za američku naftu Teksas Intermediate porasli 4,69 posto, na 88,67 dolara po barelu.

Razne turbulencije

Nihad Harbaš, stručnjak za energetiku, kazao nam je da svaki sukob u svijetu automatski utječe na lanac snabdijevanja naftom i drugim energentima.

– Ono što možemo brzo očekivati jeste da će cijene nafte i drugih derivata skočiti. Nažalost, to nije slučaj kada dođe do smanjenja cijena nafte na svjetskom tržištu, budući da prođe dosta vremena da cijene kod nas padnu. Naravno, to će utjecati i na prirodni plin, doduše, s nekom poodmaklom fazom od tri ili šest mjeseci kada dođe nova cijena prirodnog plina za BiH – rekao nam je Harbaš.

Iako je nezahvalno prognozirati hoće li ovaj sukob imati značajniji utjecaj na tržište, ipak, Harbaš je mišljenja da svakako predstoje razne turbulencije.

Mjere štednje

– Toga će biti ne samo oko ovih pitanja već, bojim se, i električne energije, peleta i drugog, jer, nažalost, pokazalo se da svaki poremećaj na tržištu proizvođači koriste kako bi sebi povećali određene prihode, dok o korisnicima jedva da se vodi računa. Zbog toga mi već desetak godina zagovaramo mjere štednje, energijske efikasnosti i lokalne proizvodnje, jer su to energenti koje mi uvozimo i na čiju cijenu ne možemo utjecati – istakao je Harbaš.

Donosioci odluka

Poručio je da donosioci odluka moraju shvatiti da su cijene rasle i da će rasti i dalje.

– To se ne smije dogoditi s našim troškovima, a to se postiže kroz razne programe subvencija, mjere energijske efikasnosti, pravljenje ušteda, sistemski pristup i proizvodnju energije iz onih izvora koje imamo u BiH, prije svega, solarne, vjetro i hidro elektrane za električnu energiju i biotermalne vode i biomase za toplotnu i rashladnu energiju – podvukao je ovaj stručnjak.

Na svjetskom tržištu porasle su i cijene zlata. Na fizičkom je tržištu unca zlata poskupjela jedan posto, na 1.850,70 dolara, najviši nivo u sedam dana.

(Dnevni avaz)