Zbog prekomjernog uvoza i nemara vlasti bh. mljekari u bezizlaznoj situaciji

Nakon deficita u proizvodnji mesa, na redu je mljekarski sektor. Nekontrolisani uvoz, visoke cijene stočne hrane, te niske otkupne cijene mlijeka smanjuju broj grla na farmama. I dok je farmera sve manje, cijene mlijeka u trgovinama sve su više.

Nema te ekonomske računice, kažu farmeri, po kojoj otkupna cijena od 50 ili 60 feninga po litri mlijeka može pokriti sve troškove proizvodnje, uz sva trenutna poskupljenja. Samo u prošloj godini proizvedeno je oko 13.000 tona mlijeka manje. Ova godina je, kažu, još neizvjesnija.

“Očekujemo povećanje cijena, najavili su iz mljekara da će ići cijena za pet feninga gore, ali to je za nas mljekare i dalje mala cijena. Sve je poskupjelo na tržištu: od koncentrata do repromaterijala, đubriva koje je otišlo četiri puta gore. Prošle godine je tarana bila 45 maraka na 100 kg, a danas je 170 maraka. To je za nas veliko”, ističe farmer Nebojša Đokić.

Sve ovo odrazilo se na prinos, ali i kvalitet sirovog mlijeka. Posljedice, tvrde mljekari, tek bi mogle biti vidljive.

“Prošla godina bila je jako loša, još ne vidimo koliko se to odrazilo, vidjećemo tek početkom maja mjeseca. Zasad ljudi još imaju zalihe hrane, ali će hrane da nestaje već u aprilu, a cijene na tržištu i žitarica i sijena su veoma velike, tako da nas očekuje veliki problem”, kaže Duško Cvijetinović, vlasnik mljekare Dule.

U bezizlaznoj su situaciji, kažu. Opstanak proizvodnje zahtijeva ulaganja, a svako ulaganje sada predstavlja čisti gubitak. Zbog manjka primorani su smanjivati broj grla na farmama. Paradoks je, s druge strane, da je cijena mlijeka u trgovinama viša i za 30%.

„Prošle godine sam imao cijenu mlijeka 65 feninga, pa su nas oborili na 60 feninga. Sada je cijena mlijeka porasla, a mi nismo dostigli ni onaj period gdje smo bili. Po svemu ovome cijena mlijeka bi sada trebala biti 80 feninga”, smatra Đokić.

„Nismo dizali cijenu, ali mislim da je u trgovinama poskupjelo dugotrajno mlijeko, a ostali proizvodi tek treba da poskupe da bi poskupjela i cijena sirovog mlijeka, što je neminovno, barem u februaru. Ali kako će to ići dalje ne znam, kako će ljudi u proljeće prehraniti i posijati kukuruz, s ovim cijenama zaista ne znam“, navodi Cvijetinović.

Poskupljenje stočne hrane generira cijena nafte, dok je na poskupljenje mlijeka utjecao još čitav niz faktora, od poskupljenja ambalaže, energenata, te transporta. Proizvodnju godinama guši i problem prekomjernog uvoza.

„Na dnevnoj taksi na Rači uđu tri cisterne sirovog mlijeka. I to nam ugrožava situaciju. Na slobodna trgovina ne možemo da utječemo. To treba da uradi Vijeće ministara BiH, ko je nadležan, ali oni nas ne vide, kako će se to odraziti, vidjećemo. Jer kad bih ugasio farmu, meni treba tri godine da je obnovim“, poručuje Đokić.

I dok su cijene žitarica skuplje za oko 80%, litar mlijeka u otkupu jeftiniji je od cijene litre vode u trgovinama. S druge strane, litar mlijeka u trgovinama dostigao je cijenu s kojom – građanima s prosječnim prihodima nije dostupan na svakodnevnom nivou.