Zbog čega je visoka korupcija u BiH institucionalno zaštićena (VIDEO)

„Osmane, to je srednja korupcija, visoka se ne može raditi“. Ovu rečenicu izgovorila je aktuelna zamjenica glavne tužiteljice Tužilaštva BiH Ozrenka Nešković na famoznom snimku koji je nedavno objavljen u medijima.

Snimak je izazvao zgražavanje javnosti ne samo zbog činjenice kako, ustvari, najviši dužnosnici pravosuđa i obavještajnog sektora tretiraju procesuiranje visoke korupcije nego i što je de facto iz prve ruke dobila uvid kako se „rješavaju“ stvari iza kulisa.

Obraćajući se na sastanku koji je, navodno, tajno sniman, aktuelnom direktoru Obavještajno-sigurnosne agencije BiH Osmanu Mehmedagiću, a u prisustvu glavne tužiteljice Gordane Tadić, Nešković je dala do znanja da se visoka korupcija ne može procesuirati.

– Mi radimo srednju samo da bi dali narodu da se nešto radi – bile su riječi Mehmedagića.

Kada bismo pokušali doći do odgovora na pitanje zašto BiH konstantno nazaduje u borbi protiv korupcije, ove izjave navedenih aktera koji su snimljeni na sastanku u uredu glavne tužiteljice BiH same bi po sebi, vjerovatno, rekle sve.

Bosna i Hercegovina, kada je riječ o borbi protiv korupcije, u proteklih osam godina nije imala nikada lošiju ocjenu, o čemu postoje konkretni pokazatelji, ali i objašnjenja zašto se naša država, praktično, guši u korupciji.
Naime, prema Indeksu percepcije korupcije (Corruption Perception Index – CPI) Transparency Internationala za 2020, Bosna i Hercegovina svrstana je među zemlje svijeta u kojima se stanje korupcije najviše pogoršava. Bosna i Hercegovina, prema ovom indeksu, ima najlošiju ocjenu od 2012, kada je bila rangirana na 72. mjestu s ocjenom 42.

Prema CPI-u, BiH se danas nalazi na čak 111. mjestu s ocjenom 35. Najlošije je pozicionirana država u regionu Zapadnog Balkana i dijeli mjesto sa Sjevernom Makedonijom. Ključni problem možemo naći upravo u pravosuđu. Transparency International BiH nedavno je objavio istraživanje i odgovarajuću interaktivnu mapu o poraznoj statistici procesuiranja koruptivnih slučajeva.

Naime, tokom 2020. godine u Bosni i Hercegovini gotovo je prepolovljen broj podignutih optužnica za krivična djela korupcije, a broj presuda smanjen je za 30 posto. Ionako porazna statistika borbe protiv korupcije dodatno je pogoršana u godini pandemije, dakle u 2020, a procesuirali su se uglavnom sitni slučajevi korupcije. To pokazuje podatak da je čak 66,6% presuda za korupciju završilo uslovnom kaznom, sudilo se nižerangiranim službenicima u javnom i privatnom sektoru, a najveće korupcijske afere ponovo su ostale neprocesuirane.

U cijelom tužilačkom sistemu samo je Tužilaštvo BIH povećalo broj podignutih optužnica i dobijenih presuda, što i nije bilo teško jer su 2019. godine imali samo četiri optužnice i jednu pravosnažnu presudu gdje je optuženi oslobođen.

Blagovčanin: Stvorili kleptokratski sistem  (Foto: D. Begović)

Posebno odjeljenje za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminala u Republici Srpskoj, koje bi trebalo procesuirati najkrupnije slučajeve korupcije, prošle godine podiglo je samo šest optužnica.

Kantonalna tužilaštva smanjila su broj podignutih optužnica za više od 50 posto, a prema onome što su saopćavali javnosti dobar dio njih odnosi se na krivična djela korupcije u privatnom sektoru. U Federaciji BiH broj podignutih optužnica za korupcijska krivična djela manji je za čak 52,8 posto. Od slučajeva koji bi se mogli smatrati visokom korupcijom, u cijeloj BiH prošle godine podignuta je optužnica u predmetu „Respiratori“.

Srđan Blagovčanin, izvršni direktor TIBiH, kaže za Fokus da je ključni razlog odsustvo političke volje za borbu protiv korupcije.

– Bosna i Hercegovina ima najkompleksniji problem kada je u pitanju korupcija, a koji se upravo manifestira kroz činjenicu da je država, odnosno ključne institucije zarobljena interesima političkih partija odnosno uske grupe lidera koji su na čelu tih partija. Iz toga je vrlo jasno da bi borba protiv korupcije, stvarna, istinska, ugrozila njihove funkcije. Ugrozila bi neograničenu kontrolu i moć koju imaju nad institucijama, odnosno izložila bi ih čak i riziku da budu procesuirani – kaže Blagovčanin.

Ipak, on naglašava da ne treba imati iluziju i krivicu svaljivati isključivo na političke lidere. Kako kaže, oni nisu isključivi krivci, iako su sasvim sigurno najodgovorniji za stanje u zemlji.

-Čitava jedna struktura koju su formirali, dakle neformalna, kroz političke partije, institucije, stvorila je taj jedan kleptokratski sistem u BiH koji zapravo crpi resurse i istovremeno predstavlja branu da se ne vrši procesuiranje korupcije i na takav način zapravo taj sistem generiše svoj ostanak na vlasti – ističe Blagovčanin.

Kavalec: Nespremnost za rješavanje problema (Foto: D. Begović)

Da se pravosudni sistem u BiH nije mogao izboriti protiv ozbiljnog kriminala i korupcije te da nijedan od četiri postojeća pravosudna stuba ne funkcioniše adekvatno, ustanovljeno je i u izvještaju o stanju vladavine prava u BiH vodećeg stručnjaka Evropske komisije Reinharda Priebea, predstavljenog na sastanku Pododbora za pravdu, slobodu i sigurnost Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju, održanom 5. decembra 2019. u Briselu.

U ovom izvještaju on navodi da „postoji široko rasprostranjena percepcija u državi da su proteklih godina pravosudne odluke bile ispolitizovane, da su političke stranke zaposjele državu, da su nosioci javnih funkcija u sukobu interesa i da su njihovi mandati u vlasti pomiješani sa stranačkim/privatnim planovima“.

– Krivično pravosuđe u BiH se ne bori protiv teških oblika kriminala i korupcije. Ni jedan od četiri postojeća krivičnopravna sistema ne funkcioniše na adekvatan način. Kvalitet mnogih krivičnih istraga je na vrlo niskom nivou. U nekim slučajevima, tužioci ne pokreću gonjenje čak i kad postoje dokazi za to. Uočeno je da se bez odgovarajućeg obrazloženja propuštaju poduzeti očigledni koraci u istrazi, posebno u predmetima teških oblika krivičnih djela na visokom nivou ili koji se odnose na „visokorangirane osobe“ – kaže se u izvještaju Reinharda Priebea.

Džidić: Politika kontroliše pravosudni sistem (Foto: D. Begović)

Također, navodi se i kako je primijećeno uplitanje u tekuće predmete, pritisci, prijetnje i zastrašivanje tužilaca, ali i sudija, što predstavlja razlog za ozbiljnu zabrinutost. Misija OSCE-a u Bosni i Hercegovini (BiH) predstavila je krajem prošle godine svoj treći izvještaj o praćenju procesuiranja predmeta korupcije pred sudovima u BiH pod nazivom „Sindrom nekažnjivosti“. Nalazi ovog izvještaja ukazuju na neuspjeh sistema krivičnog pravosuđa, što je de facto rezultiralo nekažnjavanjem počinilaca mnogih ozbiljnih krivičnih djela odnosno neuspjeh da se osigura odgovornost za korupciju.

– Ukupna slika koju nudi praćenje teških predmeta korupcije (tj. onih predmeta koji su kategorizirani kao predmeti visoke i korupcije srednjeg nivoa) može se jednostavno opisati kao zatajenje krivičnopravnog sistema koje je dovelo do de facto nekažnjivosti za počinioce brojnih teških djela – ističe se u izvještaju OSCE-a.

Šefica Misije OSCE-a Kathleen Kavalec u razgovoru za Fokus ističe da gotovo godinu dana kasnije nije došlo do velikih promjena u pogledu razmjera problema o kojima je bilo riječi u izvještaju, dakle u smanjenju broja optužnica i sporom procesuiranju predmeta.

-Stoga smo zabrinuti zbog jasnog nedostatka političke volje za rješavanje ovih pitanja i suočavanje sa istaknutim problemima. Uočavamo nedostatak integriteta izabranih nosilaca javnih funkcija i nespremnost za rješavanje problema. Smatram da sve kreće od vrha s političkim liderima koji imaju dužnost da pruže pozitivan primjer, služe kao uzor dobrog ponašanja i uzdrže se od uplitanja u rad pravosuđa. Dakle, riječ je o nedostatku političke volje i nespremnosti za rješavanje problema koje su sasvim jasno utvrdili ne samo OSCE već i EU i GRECO, koji su u svojim izvještajima, također, ukazali na ove probleme – kaže ambasadorica Kavalec.

Kako naglašava, još jedna oblast u kojoj nije došlo do pomaka je zakonski okvir koji, također, ima ogroman značaj.

– Potreban nam je Zakon o sukobu interesa, a u toj oblasti nije bilo nikakvog napretka, unatoč našem zalaganju i zalaganju drugih aktera. Želim istaći i to da je Brčko distrikt BiH napravio iskorak i usvojio Zakon o sukobu interesa, a mi im sada pružamo pomoć u njegovoj primjeni. Dakle, riječ je o nečemu što je moguće uraditi, postoje i pozitivni primjeri koje treba slijediti, ali to se nije desilo. Također je potrebno mijenjati Zakon o Visokom sudskom i tužilačkom vijeću, a ni u toj oblasti nije bilo nikakvog pomaka – naglašava šefica Misije OSCE-a u BiH.

Borenović: Uveli korupciju kao sistem vrijednosti (Foto: D. Begović)

Na sjednici održanoj 11. juna, Vijeće ministara BiH, s pet glasova za i isto toliko protiv, u drugom krugu glasanja, nije usvojilo Strategiju za borbu protiv korupcije 2020 – 2024. i Akcioni plan za njeno provođenje, čime je i na ovaj način vlast demonstrirala protivljenje strateškom pristupu borbe protiv korupcije.

Denis Džidić, direktor Balkanske istraživačke mreže (BIRNBiH), kaže da BiH živi jednu kulturu korupcije na političkom nivou.

– Jedini korektiv, pravosudni sistem, apsolutno je pod političkom kontrolom u BiH. To je evidentno samo ukoliko pogledate statističke pokazatelje gdje skoro da nema predmeta visoke korupcije na državnom nivou. Na nižim nivoima vidimo vrlo često da je tu riječ o politizaciji, pa se tako određeni predmeti uzimaju ili ne. Često imamo ogromne razlike između prvostepenih i drugostepenih presuda kada dođe do žalbi pred vrhovnim sudovima. To sve ukazuje na ogromne probleme, da ne postoji bilo kakav institucionalni odgovor na sistemsku korupciju i na to da BiH apsolutno nema mehanizme da implementira zakone koje imamo – kaže Džidić.

A šta o svemu ovome tvrde bh. političari? Razgovarali smo s nekoliko državnih zastupnika iz oba entiteta. Neki, poput onih iz SNSD-a, u posljednje vrijeme, iz poznatih razloga, bojkotuju sjednice državnih institucije, dok drugi, poput onih iz HDZ-a, nisu bili voljni da govore za Fokus o ovoj temi.

Osmanović: Pravosudne institucije ne rade svoj posao (Foto: D. Begović)

Branislav Borenović, zastupnik PDP-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, izričit je: Korupcija je postala pravilo ponašanja u ovoj zemlji.

– Oni su uveli korupciju kao sistem vrijednosti, što je nevjerovatno, apsurdno, šizofreno, katastrofalno… To neko prokletstvo koju su uveli u sistem kroz svoju moć, da mogu raditi šta hoće, da nabavljaju maske po 10 puta većim cijenama, respiratore također po 10 puta većim cijenama nego na tržištu, da uvaljuju zgradu UIO po cijeni od 100 miliona KM… Pa šta ima očiglednije od toga što radi vladajuća koalicija, a jednako su odgovorni i SNSD i SDA i HDZ. I ne treba da čude ti pokazatelji – kaže Borenović za naš portal.

Upitan kako izaći iz ovog začaranog kruga, Borenović kaže: „Samo kroz žestoke promjene u pravosudnim institucijama.“

Adil Osmanović, zastupnik SDA u Predstavničkom domu Parlamenta BiH, smatra da odgovor na pitanje koliko je u pojedinoj državi visok stepen korupcije mogu jedino dati institucije.

– Visok stepen korupcije najbolji je pokazatelj da istražne i pravosudne institucije ne rade svoj dio posla. Na njima je da otkrivaju, sprečavaju i procesuiraju one koji su počinili korupciju. Glavni odgovor je u istražnim organima i pravosuđu BiH. Da je korupcija prisutna u BiH, nažalost u vrlo visokom stepenu, jeste – rekao je Osmanović.

Arnaut: Ne žele nova zakonska rješenja (Foto: D. Begović)

Upitan da li ima političkog miješanja u rad pravosudnih institucija, rekao je: „Naravno da ima.“

Damir Arnaut (Naša stranka), član Predstavničkog doma i predsjedavajući Istražne komisije ovog doma za utvrđivanja stanja u pravosuđu, kaže da je ključni problem to što aktuelna većina koja je na vlasti zaista ne želi da usvoji važna zakonska rješenja.

– Konkretno mislim na SDA, HDZ i SNSD. Mi smo na 32 sjednice koje smo održali kao komisija na barem 20 čuli od ljudi koji rade u pravosuđu, da ne govorim od medija i nezavisnih eksperata, da je sprega politike i pravosuđa, ustvari, najveći problem pravosuđa. Mene zaista zabrinjavaju sve češće izjave političkih aktera da oni imaju nešto s kadrovskim rješenjima u pravosuđu. Evo konkretno gospodin Izetbegović se na nekoliko skupova hvalio da je jedna od zasluga SDA uticaj na određena kadrovska rješenja u pravosuđu. To je katastrofalno i samo to nam ne može omogućiti da budemo buduća članica EU – ističe Arnaut.