Zbog administrativnih barijera: BiH nedostaje električnih punionica

Da BiH, kada je u pitanju elektromobilnost, debelo zaostaje za većinom zemalja u regionu, a pogotovo u Evropskoj uniji, nije novost. Međutim, ta situacija se, iako sporo, ipak mijenja i danas u BiH već ima nešto više od 300 električnih punionica.

Od toga broja njih stotinjak je javnih, to jest dostupnih 24 sata, a 150 ih je tzv. polujavnog karaktera, budući da se nalaze uz hotele, šoping-centre i slične objekte, a koji ih nude uglavnom svojim klijentima.

Također, manji broj punionica je instaliran u privatnoj režiji.

Te podatke je u razgovoru za naš list iznio Haris Muratović, predsjednik Udruženja ovlaštenih zastupnika i trgovaca automobilima pri Privrednoj komori FBiH i brand menadžer u kompaniji ”Porsche BiH”.

Očekivanja klijenata

Upravo ta kompanija, kako je naglasio, namjerava svoju strategiju u narednoj godini usmjeriti na pet brzih punionica širom BiH, od Mostara do Tešnja, a koje bi se, naveo je, nalazile uz trenutne brze ceste ili u blizini autoputeva. Uostalom, to su i očekivanja njihovih klijenata, budući da je trenutno u BiH samo 13 brzih punionica, od kojih su tri potpuno javne. Također, nastavit će, dodao je, s trendom postavljanja sporih punionica.

Osvrnuvši se na izazove s kojima se susreću, Muratović nam je kazao da su to, prije svega, administrativne barijere.

– Naprimjer, za postavljanje brze punionice na autocestama neophodno je 26 različitih dozvola. Toliko ih je „Elektroprivreda BiH“ morala izvaditi da bi pustili u rad punionicu na autocesti u Lepenici. Dakle, procedura u BiH je toliko komplicirana da vam treba papirologija kao da gradite hotel. Stoga tražimo da se ta procedura znatno pojednostavi, da se jednostavno, prepiše iz Hrvatske ili Slovenije – naveo je naš sagovornik.

Također, ukazao je na to da je neophodno urediti tržište kada je riječ o sistemu naplate, a posebno uvećati subvencije.

– To je potrebno u prve dvije-tri godine. Jer trenutni budžet za subvencioniranje za kupovinu električnih i hibridnih automobila je milion KM, a trebalo bi da je barem 10 miliona KM. Hrvatska svake godine izdvaja 30 miliona KM, da ne pričam o drugim zemljama, jer to su sve mehanizmi potrebni da se obavi tranzicija kako treba, a poslije to neće biti potrebno – ocijenio je Muratović.

Pozitivan smjer

Naveo je i da trenutni poticaji, 10.000 KM po električnom vozilu, a 5.000 KM po hibridnom, daju pomake, budući da će u ovoj godini imati više od 200 prodatih automobila, što je više nego u prethodnih pet.

– Ova godina je nekako prekretnica i elektromobilnost, definitivno, nije budućnost, već sadašnjost. Cijela priča se kreće u nekom pozitivnom smjeru, ali nas isto tako zabrinjava to da ukupna infrastruktura ne prati razvoj tih automobila na tržištu – kazao nam je Muratović.

Ispred Srbije

I dok zaostajemo za Hrvatskom, Slovenijom, pa čak i Crnom Gorom, dotle je BiH ispred Srbije i Sjeverne Makedonije.

– Iznenadilo me to koliko je Albanija daleko odmakla kada je u pitanju elektromobilnost. Kod njih su taksi vozila s električnom energijom, čak Vlada subvencionira punjenje i na taj način smanjuju i zagađenje u urbanim gradskim jezgrama – kazao nam je Muratović.

Avaz