Zašto u BiH nisu zaštićeni identiteti svjedoka koji traže nadoknadu štete

Trenutno važeći zakoni o parničnom postupku u BiH nemaju garancije zaštite identiteta svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka, što ovoj kategoriji žrtava, u praksi onemogućava djelotvorno ostvarivanje njihovih zahtjeva za naknadu štete.

Ovo se ističe u obrazloženju nacrta Zakona o dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine koji se nalazi u proceduri. Ove dopune zakona uskoro bi se trebale naći na sjednici Vijeća ministara BiH.

Naime, ovaj posebno zabrinjavajući problem pojavljuje se u praksi pred svim sudovima u BiH.

Zakon o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka BiH uređuje mjere koje osiguravaju zaštitu svjedoka pod prijetnjom, ugroženih svjedoka, te posebne kategorije zaštićenih svjedoka u krivičnim postupcima pred Sudom BiH.

Ali te zaštite nema u daljim postupcima kada svjedoci traže nadoknadu štete.

Predloženim dopunama Zakona o parničnom postupku pred Sudom BiH i nakon završetka postupka pruža se mogućnost čuvanja povjerljivosti ličnih podataka svjedoka u trajanju za koje se odredi da je potrebno, a najviše 30 godina nakon što odluka postane pravosnažna.

Međutim, u praksi se pojavljuje problem u slučaju kada zaštićeni svjedok koji je sa svojim imovinskopravnim zahtjevom upućen na pokretanje parničnog postupka, u cilju ostvarivanja naknade štete u okviru tog, naknadno pokrenutog postupka bude primoran da otkrije svoj identitet.

Ovo iz razloga što parnično procesno, tako i važeće zakonodavstvo koje se odnosi na zaštitu svjedoka u okviru krivičnih postupaka, ne pružaju jasne garancije zaštite identiteta ovoj kategoriji žrtava.

Zajedničkim radom predstavnika nadležnih institucija (ministarstva pravde entiteta i Pravosudna komisija Brčko distrikta, VSTV BiH, sudije…) usaglasili su finalni tekst amandmana za sva četiri procesna zakona u BiH i na taj način omogućiti unaprijeđenje zaštite prava svjedoka.

Iz Ministarstva pravde BiH napominju da je ovakav zahtjev BiH uputio Komitet za ljudska prava Ujedinjenih nacija u martu 2017. godine.

Naime Komitet je izrazio zabrinutost zbog činjenice da većina žrtava koje traže naknadu štete u okviru parničnog postupka nema odgovarajuću zaštitu identiteta te je zatražio od Bosne i Hercegovine da hitno sprovede neophodne zakonske i praktične mjere koje bi žrtvama torture i seksualnog nasilja obezbjedile efikasne pravne lijekove.

Ovaj problem je takođe adresiran u preporukama Pododbora za pravosuđe, slobodu i sigurnost između Evropske unije i Bosne i Hercegovine iz decembra 2017. godine u kojem je istaknuto da se od vlasti BiH, između ostalog očekuje usvajanje izmjena svih zakona o parničnom postupku vezano za mjere zaštite identiteta svjedoka.

Klix.ba