Zašto Tegeltijino Vijeće ministara ignoriše nezavisno tijelo na nivou države?

Komisija za koncesije Bosne i Hercegovine, važno nezavisno tijelo na nivou države, koje obavlja funkcije i vrši ovlaštenja u vezi s dodjelom koncesija u isključivoj nadležnosti Bosne i Hercegovine, već duže vrijeme je u ćorsokaku kada je u pitanju njen rad

Piše: A. DUČIĆ

A da ga Vijeće ministara BiH za čijim kormilom se nalazi predsjedavajući Zoran Tegeltija (SNSD), do te mjere ignoriše, svjedoči najnoviji izvještaj Komisije za koncesije BiH. No, pitanje je da li će ga Vijeće ministara uopće razmatrati.

Naime, ova komisija je u junu 2020. godine usvojila program rada za prošlu godinu, ali ga Vijeće ministara nikada nije uvrstilo u dnevni red niti je o njemu raspravljalo. Komisija je, kako se navodi u izvještaju, urgirala i tražila iznjašnjenje, ali ništa. Slično se, kažu, dešava i sa Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Komisije koji još od 2018. nikada nije uvršten u dnevni red.

Nadalje, ističu, trenutno ne postoje procedure niti smjernice koje bi pomogle da se ministarstva kada zaprime samoinicijativnu ponudu očituju da li za ponuđeni koncesioni projekat postoji ”javni interes” ili ne, što je prvi korak u realizaciji koncesije putem samoinicijativne ponude.

-U 2021 godini i pored određenih aktivnosti, nadležna ministarstva nisu uspjela usaglasiti niti pokrenuti dodjelu koncesija, a Komisija nema informacija od resornih ministarstava da li je bila pokrenuta dodjela koncesije putem samoinicijativnih ponuda. Trenutna situacija je doprinijela smanjenju aktivnosti i saradnje ” face to face” sa svim institucijama, što je imalo i za posljedicu nedavanja regulatorne saglasnosti u postupcima dodjele koncesija za navedenu vrstu projekata. Kod samoinicijativne ponude Komisija je nadležna i za davanje ovlaštenja za direktne pregovore između ponuđača koncesionog projekta i resornog državnog ministarstva, nakon što ministarstvo potvrdi da za tu koncesiju postoji „javni interes“ – kaže se u izvještaju Komisije.

U sektoru transporta, navodi se u izvještaju, nije bila nastavljena očekivana aktivnost pokrenuta još 2017. od strane Ministarstva transporta i komunikacija Bosne i Hercegovine, za dodjelu koncesije za izgradnju dionice Tarčin-Ovčari (ili Rudanka-Medakovo).

Također, ostale neizgrađene dionice na Autoputu na Koridoru VC nisu bile predmetom odlučivanja da se za njihovu izgradnju dodjeli koncesija, iako je studija ekonomske opravdanosti dobila saglasnost Komisije još 2007. godine!

-Krajem 2021 . godine počele su pripremne aktivnosti koje će voditi planiranju za dodjelu koncesija za izgradnju transportne infrastrukture na trasi transportnih međunarodnih koridora između BiH i neke od susjednih država kao što je autoput Beograd-Sarajevo-Beograd i sl. U sektoru energetike nisu postignuti sporazumi oko korištenja već izdrađenih hidropotencijala na rijeci Drini na području Zvornika i Bajine Bašte kao ni za korištenje hidropotencijala Buškog jezera. Pokrenut je i parnični postupak od strane Elekroprivrede BiH za dodjelu koncesije na rijeci Drini, gdje je Komisija za koncesije BiH Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa dala mišljenje/ stav po ovom pitanju. U 2020. godini pokrenut je i postupak kod Ustavnog suda BiH za utvrđivanje nadležnosti za dodjelu koncesija na rijeci Drini, koji je okončan 2021 godine te je Odlukom Ustavnog suda naloženo Komisiji za koncesije da u svojstvu Zajedničke komisije rješi sporna pitanje između Bosne i Hercegovine i 5 Republike Srpske u vezi dodjeljenih koncesija za izgradnju hidroelektrana na rijeci Drini. Formirana je Zajednička Komisija za rješavanje spora, međutim, zbog uloženog prigovora od strane Mensura Šehagića, na imenovanje Zajedničke komisije i pokrenutog spora pred Sudom Bosne i Hercegovine produžen je rok za donošenje odluke Zajedničke Komisije za još šest ( 6) mjesec – navode iz Komisije.

Treba napomenuti da je Sud BiH sredinom donio presudu da Komisija za koncesije BiH u ovom sastavu ne može odlučivati o izgradnji tri hidroelektrane na Drini.

A.Dučić/Fokus.ba