Zašto odlaze medicinske sestre: Zapadne zemlje “gladne su” tog kadra, a naši radnici nose dragocjeno znanje

Sve je više medicinskih sestara, koje u potrazi za boljim primanjima i uvjetima rada, napuštaju Bosnu i Hercegovinu i sreću pronalaze u zemljama zapadne Evrope.

Niko od udruženja i komora u državi, koji okupljaju ovaj medicinski kadar, pouzdano ne zna koliki je broj medicinskih sestara koji je, u potrazi za boljom budućnošću, u prethodnom periodu napustio našu zemlju, niti se to, kako kažu, iz raznih razloga, može tačno utvrditi. No, ono što je činjenica, jeste da se, kako nam rekoše sagovornici, radi o stotinama medicinskih sestara sa kvalitetnim obrazovanjem i dugogodišnjim iskustvom, koje su posljednjih godina radna mjesta pronašle u zdravstvenim ustanovama širom Zapadne Evrope, najviše u Njemačkoj.

Nastavit će se nakon pandemije

Prema podacima njemačkih medija, samo tokom 2020. godine, u okviru Programa “Triple-Win”, njemačke Savezne agencije za zapošljavanje i Društva za međunarodnu saradnju, u tu zemlju je stiglo 759 medicinskih sestara i tehničara, a Bosna i Hercegovina je treća na svijetu po broju medicinskih radnika koji su u proteklih pet godina otišli u tu državu.

Iako je u posljednje dvije godine odlazak usporen, on je prema tvrdnjama Seada Džombe, generalnog sekretara Komore medicinskih sestara i tehničara Kantona Sarajevo, i dalje evidentan, dok se pravi egzodus, kako kaže, očekuje nakon što pandemija stane.

– Medicinske sestre su tokom agresije na BiH, od 1992. do 1995, ali i tokom pandemije, bile na “prvoj liniji”. No, to im nikada nije priznato. Tokom pandemije Vlada KS im je dala neku stimulaciju, ali to je, rekao bih, sitno za ono što su preživjele i što i dalje rade. Trenutno je takva situacija da medicinske sestre nemaju ni potpisan ugovor o radu sa Vladom KS, što je zaista apsurd za nekoga ko je toliko važan u zdravstvenom sistemu i ko obavlja tako odgovoran i težak posao – ističe Džomba.

Kaže kako u prosjeku plaća medicinske sestre u KS iznosi oko 900 KM, u što nisu uračunati noćni rad, topli obrok i naknada za prijevoz.

– Ono što dobije kao topli obrok medicinska sestra mora i pojesti na radnom mjestu da bi mogla raditi. Puno ih je invalida rada, koje su na bolovanju, pa je ogroman pritisak na one koje rade, naročito na tercijarnom i sekundarnom nivou zdravstvene zaštite – navodi Džomba.

Medicinske sestre i tehničari godinama imaju problem sa niskim primanjima, a razlog je, kako navodi Džomba, što predstavnici tog kadra nikada nisu imali mogućnost da učestvuju u kreiranju kolektivnih ugovora.

– Uvijek je to, umjesto nas, neko drugi radio. Sve druge grupacije imaju svoje pomoćnike u Ministarstvu zdravstva KS, mi to nemamo – dodaje Džomba.

Sve to, ali i cjelokupna situacija u zemlji doprinose da, kako kaže, medicinske sestre masovno odlaze u zapadne zemlje. A odlaze i tek svršene, ali i medicinske sestre sa iskustvom, najčešće u Njemačku, gdje su tokom pandemije i povećana primanja tom kadru, pa trenutno, prema riječima Džombe, plaća sestre iznosi oko 2.500 eura.

– Koliko ih odlazi, teško je pratiti. Mi tek saznamo da je neka sestra, koja je u registru Komore, otišla kada njen poslodavac od nas zatraži informaciju – “da li se na neki način ogriješila o zakon” – kaže Džomba.

Magistar sestrinstva Mirza Jahić, dpl. inžinjer medicinske radiologije i predsjednik Komore zdravstvenih tehničara Tuzlanskog kantona, u čijem sastavu se nalaze i medicinske sestre, naglašava da, osim mladih kolega, odlaze i oni sa iskustvom.

– Odlaze zbog ekonomske, ali i političke i sigurnosne situacije u zemlji. Još ne možemo reći da ih fali u zdravstvenim ustanovama, ali ako se i dalje ovako nastavi, sigurno ćemo imati i takav problem. Zapadne zemlje jednostavno su “gladne” tog kadra i ne prestaju iskazivati potrebu za njim. Razlog je što je naš zdravstveni kadar jako kvalitetan, završili su kvalitetno školovanje i znanje koje nose je dragocjeno – ističe Jahić.

Ništa bolja situacija nije ni u Republici Srpskoj. Iako je pandemija donekle usporila odlazak medicinskog kadra iz ovog entiteta, Živana Vuković-Kostić, predsjednica Udruženja medicinskih sestara, tehničara i babica RS-a, kaže kako je on i dalje evidentan.

– Do prije pandemije godišnje smo bilježili oko 80 medicinskih sestara koje su odlazile u zapadne zemlje. Sad je taj broj nešto manji, ali čim pandemija stane, broj će vjerovatno opet biti povećan. Zabrinjava što nam odlaze medicinske sestre koje imaju iskustvo, znanje, vještine, kompetencije jer mladoj sestri koja ulazi u sistem treba najmanje pet godina da uči da bi bila samostalna. Razlozi odlaska su razni, od boljih uvjeta rada i primanja, političke situacije u BiH, spajanja porodice – navodi Vuković-Kostić.

Školovanje zahtijeva planiranje

Kaže kako se primanja medicinke sestre u RS-u kreću od 1.000 do 1.500 KM.

– To jeste puno manje od onoga što medicinska sestra može zaraditi na zapadu, ali tamo su i troškovi života veći nego u BiH. Mnogi su zadovoljni odlaskom, ali ima i onih koji i nisu – dodaje Vuković – Kostić.

Nakon svega, pitanje koje se neminovno nameće je – kako zaustaviti dalji odlazak medicinskih sestara iz BiH? Vuković-Kostić odgovara kako bi pod hitno trebalo uspostaviti bolju saradnju između ministarstva obrazovanja i zdravstva.

– Školovanje medicinskih sestara zahtijeva planiranje, a potrebno je i posvetiti veću pažnju tom kadru. Dalje, nas mediji najčešće predstavljaju u negativnom svjetlu. Sve što se u zdravstvu loše događa pripisuje se medicinskoj sestri, što nije tačno i što treba prestati raditi. Također, potrebno je adekvatno vrednovati naš rad. Sve dok se to ne uradi, svjedočit ćemo njihovom odlasku iz zemlje – zaključila je Vuković-Kostić.