Zašto je u BiH toliko težak prelazak iz vlasti u opoziciju?

Koliko je težak politički poraz? Posljednji primjer i zvaničnog odlaska Stranke demokratske akcije (SDA) u opoziciju govori da nije nimalo lak.

Šta je to što političari dobijaju dok su na vlasti a što nemaju prilikom prelaska u opoziciju. Ko gubi ima li pravo da se ljuti ili je u pitanju nešto mnogo ozbiljnije?

Iako u mnogim evropskim državama opozicija ima veoma bitnu ulogu, u Bosni i Hercegovini prema svemu sudeći nije tako. Važi li u politici pravilo: Ko gubi, ima pravo i da se ljuti? Politički analitičar Žarko Papić smatra da je nešto puno ozbiljnije u pitanju.

“Problem je struktura i porijeklo vladajućih nacionalnih partija koje nisu političke organizacije u evropskom smislu riječi već su interesne oligarhijske grupe. 20 godina njihove vlasti izgradilo je sisteme po dubini, zarobilo institucije i sada se čitav sistem brani, bojeći se da kada dođu novi doći će daj Bože do ozbiljnijih promjena”, govori Papić za Unu.

Pa tako, što je duže određena politička partija na vlasti, mnogo teže prihvata poraz.

“Velike partije koje imaju dugu tradiciju vladanja i već razrađene šeme upravljanja javnim politikama teško podnose gubitak tih pozicija ali u uređenoj zemlji koja želi da bude pravna u kojoj se snosi i moralna i politička i krivična odgovornost. Bijeg ili tako traumatičan doživljaj spuštanja na opozicioni nivo svjedoče koliko su duboke i ukorijenjene poslovno, političke, privatne radnje”, poručuje Đorđe Vuković, poručuje redovni profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci.