Zašto Erdogana ne brine pad vrijednosti lire

BBC je obrazložio zašto turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana ne brine pad vrijednosti lire, a što pogoršava živote stanovnika ove države.

Vrijednost valute od početka ove godine je smanjena za 45 posto. Ove sedmice desio se još jedan rekordan pad vrijednosti, dok Erdogan tvrdi da se dešava “ekonomski rat za nezavisnost”. Taj rat vodi insistiranjem na snižavanju kamatnih stopa.

Zašto turski predsjednik ne odustaje od ekonomskih politika kojima se povećavaju inflacija, nezaposlenost i siromaštvo? Šta to znači za Turke?

Erdoganova politika suprotna ekonomskim pravilima

Prema pisanju BBC-a, uzrok pada vrijednosti lire je jednostavan, a to je uporno zadržavanje niskih kamatnih stopa, čime Erdogan misli podstaći ekonomski rast i izvoz. Većina ekonomista je suprotnog mišljenja. Ističu da je tokom inflacije potrebno povećati kamatne stope kako bi se uspostavila kontrola nad inflacijom. Međutim, za Erdogana kamata predstavlja “đavola koji bogate čini još bogatijima, a siromašne još siromašnijima”.

Kupac na jednoj od turskih pijaca voća Sevim Yildirim se požalila na cijene.

“Sve je tako skupo. Uz ovakve cijene ne možete kuhati za porodicu”, naglasila je.

Godišnja inflacija je 21 posto, dok je Centralna banka, za koju se smatra da je pod Erdoganovom kontrolom, snizila kamatne stope sa 16 na 15 posto. To je učinila treći put ove godine.

Inflacija širom svijeta raste te zbog toga centralne banke razmatraju povećanje kamatnih stopa. No, to nije slučaj u Turskoj, čiji je predsjednik uvjeren da će se inflacija početi smanjivati.

U posljednje dvije godine smijenjena su tri guvernera Centralne banke i promijenjen je ministar finansija. Uprkos tome, pad vrijednosti lire se nastavio.

Rast cijena

Turska znatno ovisi o uvozu sirovina koje su joj potrebne za proizvodnju različite robe – od hrane do tekstila. Tako da pad vrijednosti lire u odnosu na dolar direktno utječe na cijene potrepština.

Uzgoj paradajza, koji je jedna od najznačajnijih namirnica u ovoj državi, jeste primjer da ovisi o uvoznim sirovinama. Za uzgoj ovog povrća potrebno je uvoziti gnojivo i plin. Prema podacima Trgovačke komore, paradajz je u augustu ove godine poskupio za 75 posto, u odnosu na isti period prošle godine.

“Kako možemo zaraditi u ovakvim okolnostima. Jeftino prodajemo, a skupo kupujemo”, ukazala je Sadiye Kaleci koja se bavi uzgojem grožđa u gradu Pamukova, dva sata vožnje udaljenom od Istanbula.

Kaleci se žali na cijene dizela, đubriva i sumpora, koji se koriste za uzgoj vinove loze. Poljoprivrednica Feride Tufan je izjavila da može preživjeti samo ako proda imovinu.

“Možemo isplatiti dug ako prodamo našu zemlju i vinograde. Nakon što sve prodamo ništa nam neće ostati”, rekla je.

Lira je toliko nestabilna da se cijene mijenjaju svaki dan. Inflacija za proizvođače je premašila 50 posto.

“Odrekao sam se mnogih troškova. Kako bih mogao platiti račune, svi manje jedemo i ne kupujemo druge stvari”, tvrdi Hakan Ayran.

Radnici trgovina na društvenim mrežama objavljuju fotografije koje svjedoče o promjenama cijena, tj. poskupljenjima.

Dug u stranoj valuti je veliki problem za privatni sektor te je većina kompanija shvatila da je isplativije proizvode držati u magacinima nego da ih prodaju, a sve zbog nestabilnosti domaće valute i inflacije. To za posljedicu ima još veće siromaštvo, povećanje jaza u prihodima i bogatstvu.

Ljutnja mladih Turaka

Ispred benzinskih pumpi i lokalnih javnih trgovina u kojima se prodaje jeftin hljeb nastaju redovi. Opozicione stranke pozivaju na izbore.

Manji protesti, tokom kojih nisu izostala ni hapšenja, desili su se 23. novembra kada je pad vrijednosti lire bio 18 posto. Međutim, mladi Turci ljutnju zbog ekonomske situacije najviše iskazuju na društvenim mrežama – Twitteru, Twitchu, TikToku i YouTubeu.

“Uopće nisam zadovoljan ovom vladom. Ne mogu vidjeti svoju budućnost u ovoj zemlji”, poručio je preko YouTubea jedan mladi građanin.

Prema pisanju BBC-a, jedan od pet mladih ljudi je nezaposlen, a nezaposlenost je još veća među ženama. Podaci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) kazuju da je u Turskoj četvrta najveća stopa nezaposlenosti mladih. Mnogi mladi Turci nisu zadovoljni standardom života, jer su svjesni koliko bolje žive njihovi vršnjaci u pojedinim drugim državama.

“Mladom Amerikancu ili Evropljaninu je lako kupiti iPhone njegovom platom. Čak i ako radim mjesecima, to ne mogu priuštiti. To nisam zaslužio”, naveo je jedan 18-godišnjak.

Mladi žele imati veću političku ulogu u zemlji kojom od 2002. upravlja Erdoganova Stranka pravde i razvoja (AKP). Na predstojećim izborima 2023. pravo glasa će imati skoro devet miliona osoba rođenih krajem 90-ih godina. Upravo bi oni mogli biti prijetnja po AKP.

Na jednom videozapisu, koji je postao popularan, prikazuje se majka koja hvali Erdogana, dok njen osmogodišnji sin kritikuje predsjednika podsjetivši na neadekvatnu reakciju tokom nedavnih katastrofa.

“Nemoguće je pogoditi šta će se desiti”

AKP-ov uspjeh je dobrim dijelom bio zasnovan na velikom prilivu stranih sredstava nakon recesije koja je počela 2008. Okosnica ekonomskog rasta je bila i javna potrošnja te povoljni krediti za građevinski sektor.

To za posljedicu ima produbljivanje ovisnosti o uvozu u okolnostima nestabilne valute. Malo je onih koji vjeruju da će Erdoganova politika spasiti liru. Ekonomista Arda Tunca je naglasio da se koristi politika koja je u suprotnosti ekonomskoj teoriji. Prema njegovim riječima, ranije su se dešavale krize za koje se moglo pretpostavljati kako će se odvijati, ali da to sada nije slučaj, piše BBC.