Zašto Erdogan pojačava pritisak na Izrael? Podrška Palestini nije jedini razlog

Otkako je počeo rat u Gazi, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan bio je jedan od najoštrijih i najglasnijih kritičara Izraela – često ga nazivajući terorističkom državom, upoređujući njezinog premijera s Hitlerom i obasipajući se pohvalama Hamasu.

Palestinsku militantnu grupu većina članica NATO-a, ali ne i Turska, smatra terorističkom grupom, prenosi CNN.

Zapadni kritičari

Neki zapadni kritičari mogli bi optužiti Erdogana da je otišao predaleko u podršci Hamasu, ali nedavni događaji sugeriraju da još nije umirio svoju domaću političku bazu.

Nakon što je Erdoganova vladajuća stranka doživjela ponižavajući poraz na lokalnim izborima u martu, obećao je da će dobro razmisliti o tome što je pošlo po zlu.

Osim posrnule turske ekonomije – mnogi su stručnjaci za izborni neuspjeh okrivili njegov stav o Izraelu i njegovom ratu u Gazi.

Politički izazivači, poput manje, ultrakonzervativne stranke Novo blagostanje, uspjeli su izvući glasove iz predsjednikove vladajuće AK stranke zauzevši oštriji stav prema Izraelu i zahtijevajući konkretne akcije izvan vatrene retorike po kojoj je Erdogan poznat.

“Ne vidimo da Vlada radi išta osim što govori i osuđuje.

Nema sankcija, nema konkretnih koraka, trgovina s Izraelom se i dalje nastavlja”, rekao je čelnik ultrakonzervativaca Fatih Erbakan u martu.

Predsjednik je možda vjerovao da je jaka retorika protiv Izraela dovoljna, rekla je Seda Demiralp, politologinja sa Sveučilišta Isik, za CNN nakon izbora:

“Erdogan je stvarno potcijenio Novo blagostanje i koliko bi mogao mobilizirati konzervativne birače.”

Nakon izbora, Erdogan je gubio malo vremena ispravljajući kurs, kako bi uskladio riječi s djelima.

Za nekoliko dana prekinuti su pojedini segmenti trgovine s Izraelom.

Prekinuta trgovina

Tri sedmice kasnije, prekinuta je sva trgovina. Oko sedam milijardi dolara vrijedne godišnje trgovine – uglavnom turskog izvoza – sada je na pauzi dok rat ne završi.

To nije sve. Prošlog mjeseca Turska je objavila svoju namjeru priključivanju tužbi za genocid protiv Izraela pred Međunarodnim sudom pravde.

Ionako tople veze s Hamasom postale su još toplije kada je Erdogan ugostio političkog vođu grupe Ismaila Haniyeha u Istanbulu 20. aprila i s njim pozirao za fotografije.

Erdogan je uporedio Hamas s “Kuvayi Milliye”, nacionalističkim milicijama koje su se borile protiv strane okupacije tokom Turskog rata za nezavisnost nakon Prvog svjetskog rata.

“Vjerujte mi, da je to bilo prije 100 godina, Kuvayi Milliye bi također nazvali terorističkom organizacijom, pobunjenikom, izdajnikom”, rekao je Erdogan u govoru stranačkim zastupnicima u maju, prema državnoj televiziji TRT.

“Ovaj narod je uvijek stajao uz potlačene.”

Jaz između toga kako Turska i njeni saveznici u NATO-u gledaju na Hamas bio je potpuno i neugodno prikazan kada je Erdogan ugostio grčkog premijera Kyriakosa Mitsotakisa prošlog mjeseca u Ankari.

“Ne vidim Hamas kao terorističku organizaciju. Naprotiv, Hamas je organizacija otpora, čiji su teritoriji bili okupirani od 1947. i koja je branila svoje teritorije nakon okupacije… Ako ih nazovete ‘terorističkom organizacijom’, to će nas uznemiriti”, izjavio je Erdogan.

Pogrešno se izrazio

Možemo se složiti da se ne slažemo oko ove teme, odgovorio je Mitsotakis.

Erdogan je dalje ustvrdio da se “više od 1.000 članova Hamasa sada liječi u našim bolnicama u Turskoj”.

Turski zvaničnik koji je upoznat sa situacijom od tada je za CNN rekao da se predsjednik pogrešno izrazio.

“Mislio je da je 1.000 stanovnika Gaze na liječenju, a koji nisu članovi Hamasa”, rekao je on.

Otkako je počeo rat, tursko Ministarstvo zdravstva izvršilo je nekoliko medicinskih zračnih prijevoza povrijeđenih stanovnika Gaze i članova njihovih porodica u bolnice u Turskoj.

Eksperti kažu da je komentar koji je Erdogan iznio u prisustvu grčkog lidera možda zapravo bio namijenjen domaćoj publici.

“Zapadni lideri su sada vrlo svjesni da Erdogan u osnovi govori za svoju domaću publiku i za muslimansko susjedstvo”, rekla je Evren Balta, profesorica međunarodnih odnosa na Univerzitetu Ozyegin u Istanbulu.

Na domaćem planu, dodaje, predsjednik je uspio povezati Hamas i Palestince do te mjere da “kada javno kritizirate Hamas, to je kao da kritizirate palestinsku stvar”.

To je, zajedno sa snažnim afinitetom turske javnosti prema Palestincima, navelo političare da pažljivo pristupe ovom pitanju, posebno neke sekularne i nacionalističke opozicione stranke.

“Za Erdogana, Hamas je Palestina.

Za opoziciju, Hamas nije Palestina, ali oni imaju poteškoća da uokvire politički diskurs”, kaže Balta.

Na političkom skupu uoči martovskih lokalnih izbora, Ozgur Ozel, lider sekularne CHP stranke koju je osnovao Mustafa Kemal Ataturk, osnivač moderne Turske, istakao je dugogodišnju podršku svoje stranke palestinskoj stvari i pokušao da se suprotstavi tvrdnjama da on smatra Hamas terorističkom organizacijom.

“Nisam nazvao Hamas terorističkom organizacijom, ali sam osudio njegove terorističke napade. Također sam osudio izraelski državni terorizam”, rekao je Ozel.

Zatim je nastavio da se ruga predsjedniku:

Imamoglu na udaru

“Hajde, Erdogane. Ako ste na strani Palestine, zaustavite trgovinu koju vaši rođaci, djeca, pristalice i prijatelji svakodnevno rade s Izraelom.”

Nakon izbora, gradonačelnik Istanbula CHP Ekrem Imamoglu – koji se naširoko promovira kao budući predsjednički kandidat – primio je žestoke kritike političkih rivala i turske štampe zbog brendiranja Hamasa kao terorističke organizacije u intervjuu za CNN u aprilu.

To se desilo uprkos njegovoj oštroj osudi Izraela i njegovog “brutalnog ugnjetavanja” Palestinaca.

Iako službeno nije posrednik u sukobu u Gazi, postoje naznake da je Ankara umiješana na nekem nivou.

U aprilu je ministar vanjskih poslova Hakan Fidan rekao da je Hamas voljan raspustiti svoje vojno krilo ako se stvori palestinska država unutar granica iz 1967. godine.

To je kasnije potvrdio član Hamasa sa sjedištem u Istanbulu, što je prvi put da je grupa ponudila da položi oružje.

Fidan je također pomogao u prenošenju poruka između Washingtona i Teherana uoči iranskog baraža raketa ispaljenih na Izrael u aprilu. Postoje i neki pokazatelji da Ankara možda igra sličnu ulogu posrednika između Washingtona i Hamasa.

“Bili smo u kontaktu i sa Sjedinjenim Američkim Državama i s Hamasom.

Savjetovali smo i ohrabrivali obje strane na trenutni i trajni prekid vatre,” rekao je turski zvaničnik za CNN – ukazujući na pozive koje je Fidan održao s Ismailom Haniyehom, za kojeg se tvrdi da je šef političkog krila Hamasa, i američkim državnim sekretarom Antonyjem Blinkenom istog dana sredinom svibnja.

Pouzdan partner

I dok Katar razmišlja o mogućem izlasku iz svoje posredničke uloge, Balta kaže da bi Turska potencijalno mogla pomoći popuniti prazninu, uprkos njezinim vezama s Hamasom koje povećavaju nepovjerenje s Izraelom i Zapadom.

No, kaže ona, Zapad bi puno radije imao posla s Turskom nego s, recimo, Iranom, koji bi mogao postati buduće utočište za čelnike Hamasa ako grupa upina bude prisiljena napustiti Katar, gdje joj je sjedište političkog ureda.

“Zapadne vlade znaju kako postupati s Turskom… pa kada je riječ o bliskoistočnim sukobima, ko će drugi biti pouzdan partner? Zaista, nema puno drugih pouzdanih partnera”, rekla je ona.

Turska za sada nije zainteresirana igrati formalnu ulogu u pokušaju okončanja rata u Gazi.

“Ne želimo stvoriti inflaciju posrednika”, rekao je izvor iz turskog ministarstva vanjskih poslova za CNN u aprilu.

Uprkos određenoj nelagodi zbog bliskih veza Turske s Hamasom, zapadne države, smatraju da je bolje to jednostavno tolerirati.

“Mislim da je Zapadu korisno imati zemlje koje mogu biti između nas i Hamasa”, rekao je Fabrice Pothier, bivši politički šef NATO-a.