Zašto dolazi do iznenadnog gubitka vida

Jedan od uzroka iznenadnog gubitka vida na jednom oku može biti slaba cirkulacija usljed opstrukcije, tj. začepljenja centralne arterije koja snabdijeva kisikom očno dno.

Trajno oštećenje

Ovo stanje se u kliničkoj praksi naziva infarkt oka ili očni udar, navodi dr. Enesa Begović, oftalmologinja.

– Uzroci infarkta oka su tromboza zbog ateroskleroze krvnih sudova oka, spazam ili embolizacija materijalom koji dolazi najčešće s aterosklerotski promijenjenih krvnih sudova vrata ili srca. Postoji povezanost infarkta oka i moždanog udara. Rezultati pokazuju da se 15 dana nakon pojave očnih simptoma kod jednog broja pacijenata mogu pojaviti i ostali simptomi moždanog udara – kaže dr. Begović.

Najnovije studije, dodaje dr. Begović, pokazuju da je u oko polovine pacijenata s očnim udarom ustanovljeno postojanje poremećaja srčanog ritma, tj. fibrilacije te je pacijenta potrebno uputiti i na EKG monitoring.

– Infarkt oka je hitno oftalmološko stanje koje obično ima za posljedicu trajno oštećenje vida. Pacijent obično ima iznenadni bezbolni pad vida jednog oka. Oftalmološkim pregledom se uočava otok koji dovodi do ishemije, tj. „gladi“ tkiva. Centralna arterija retine je terminalni, tj. posljednji krvni sud i nema anastomoze, tj. alternativne krvne sudove, tako da tkivo unutrašnje retine gubi trajno svoju funkciju ukoliko ne dođe do rekanalizacije – navodi dr. Begović.

Terapeutski postupci

U početku jedan dio retine se ishranjuje cirkulacijom iz krvnih sudova vanjske sudovne opne, ali ukoliko stanje duže traje, stradaju i ovi dijelovi tkiva.

– Različiti terapeutski postupci se poduzimaju u cilju liječenja infarkta oka. Smanjenje očnog pritiska, paracenteza – otvaranje prednje očne sobice, poticanje vazodilatacije – širenja krvnih sudova pomoću odgovarajuće smjese kisika i ugljendioksida teoretski mogu da dovedu do uspostavljanja cirkulacije – ističe dr. Begović.

Neki terapeutski postupci, kao što su intravenska aplikacija lijekova, povezivani su s većom mogućnošću krvarenja u mozgu i oku te u poređenju s pacijentima koji nisu primali nikakvu terapiju nisu dovodili do značajnije boljih rezultata.

Najbolja prevencija

Prognoza okluzije centralne arterije retine je loša, a direktno zavisi od veličine otoka na očnom dnu, navodi dr. Begić.

– Ukoliko pacijent ima cilioretinalnu arteriju ili ukoliko je imao začepljenje samo grane centralne arterije retine, oporavak vida na oko 50 posto očekuje se u oko 80 posto slučajeva. Kontrola faktora rizika kao što su dijabetes melitus, pušenje, gojaznost, arterijska hipertenzija, poremećaji koagulacije te redovni sistematski pregledi, najbolja su prevencija infarkta oka.