Zasićenje tržišta pametnih telefona – odlična vijest za kupce na Balkanu

Nakon velikog rasta prodaje pametnih telefona u protekloj deceniji, od izlaska prvog iPhonea, tržište uređaja bez kojih je nezamisliv svakodnevni život je naglo zastalo. Zbog toga će kupci, pogotovo oni iz regije, koji su zbog plićeg džepa nerijetko bili ograničeni s izborom, višestruko profitirati od takvog razvoja događaja, govore sagovornici Al Jazeere.

Lucija Pilić, novinarka iz Hrvatske koja prati područje novih tehnologija, pojašnjava da je do zasićenja na tržištu došlo iz dva glavna razloga.

“Svi ili gotovo svi danas posjeduju pametni mobitel, a sama tehnologija je dovoljno razvijena da većina korisnika nema potrebu kupovati novi mobitel svake godine. Do zasićenja tržišta došlo je općenito, ne samo u high-end segmentu”, kaže Pilić i dodaje da jedan nezahtjevni korisnik danas komotno može kupiti solidan mobitel koji će udovoljavati njegovim potrebama za okvirno 140 eura.

Takav uređaj će nuditi zadovoljavajuću pouzdanost sa 5-inčnim AMOLED ekranom HD rezolucije, koji će otvarati aplikacije u roku sekunde, barem na početku korištenja, bez velikog trzanja se prebacivati između istih, producirati fotografije solidne kvalitete u dnevnim uvjetima za objavu na društvenim mrežama… što su karakteristike koje su većini prosječnih korisnika dovoljne.

“Slijedom toga, ni sami korisnici sebi ne mogu opravdati veći trošak za kupnju mobitela”, dodaje.

Drastične razlike

Pilić podsjeća da je prije samo pet godina razlika između uređaja tog cjenovnog ranga i skupih, elitnih, takozvanih flagship modela bila drastično veća, a korisnik je morao pristati na mnogo veće kompromise nego danas. Naravno, danas telefoni koji koštaju po 900 eura će raditi sve ono što radi model od 140 eura, samo brže i stabilnije, ali ne i toliko bolje da opravdaju ogromnu razliku u cijeni, barem za većinu kupaca.

“Isto se može reći za susjedne iteracije određenih modela. Svaka nova godina donosila je konkretne, velike pomake kod tehnologije, odnosno različitih elemenata pametnog mobitela poput procesora, ekrana ili kamere. Zato je u tom razdoblju, pogotovo poslovnim korisnicima, bilo logično (samo)opravdati kupnju mobitela koji košta dvije, tri ili pet tisuća kuna, ili kupiti novu iteraciju nekog flagshipa, odnosno boljeg, novogodišnjeg modela”, navodi stručnjakinja iz Hrvatske.

Što se tiče današnjih inovacija proizvođača, tu je ponuda manje šarolika u odnosu na doba takozvanih feature mobitela, preteče pametnih mobitela.

“No za to ne treba kriviti (samo) proizvođače. U pogledu dizajna, samo si najuspješniji proizvođači mogu priuštiti razvoj i istraživanje za neku novu, nikad viđenu funkcionalnost i učiniti je masovno prihvaćenom na svjetskom tržištu ili dizajn koji (doslovno) odskače izvan okvira. U pogledu softvera, korisnici su bili ti koji su presudili različitim proizvođačima platformi i odlučili se za iOS i Android”, dodaje.

Njen kolega iz Srbije, bloger i web poduzetnik te saradnik portala mobilnatelefonija.net Miloš Petrović ističe da zasićenja tržišta nije svojstveno samo pametnim telefonima. Slično se desilo i sa tržištem računara i laptopa, kao i tableta, tako da nije neočekivano zagušenje u slučaju telefona.

Pad prodaje

Iako je došlo do zasićenja, Petrović ne smatra da će se poznati brendovi gasiti, ali isto tako očekuje stagnaciju ili blagi pad prodaje kod svih paralelno.

U slučaju giganata industrije, Apple bi mogao proći relativno neokrznut jer ima svoje vjerne korisnike, dok za Samsung očekuje da bude ozbiljno ugrožen, jer su konkurentske Android alternative sve bolje i povoljnije.

I dok zasićenje tržišta nekim nosi gubitak, drugi od njega profitiraju.

Lucija Pilić govori da ubuduće možemo očekivati niže cijene i žešću konkurenciju u kategorijama pametnih mobitela nižeg i srednjeg cjenovnog segmenta, zbog čega će najviše profitirati kupci.

“Korisnici svakako mogu očekivati bolji omjer dobivenih funkcionalnosti i kvalitete u odnosu na cijenu”, kaže, ali i dodaje da ne očekuje da će doći do pada cijena flagship modela, gdje trendovi pokazuju da su njihove cijene u posljednjih nekoliko godina bitno narasle.

U tom segmentu se još mogu očekivati neke zanimljive inovacije ili funkcionalnosti u narednim godinama, dok će u nižim cjenovnim kategorijama biti prisutan još veći efekt kopiranja i kloniranja provjerenih rješenja.

Dobra vijest

Sve ovo je dobra vijest za kupce iz regije, koji su zbog slabije kupovne moći morali praviti veće kompromise u odnosu na kupce sa Zapada.

Pilić smatra da kupci iz regije već nekoliko godina profitiraju od ovog zasićenja te od dolaska kineske konkurencije, koja je nižim profitnim maržama s ljestvica najprodavanijih izgurala neke vrlo jake brandove iz doba feature mobitela. Sve se to očituje u boljem omjeru uloženog i dobivenog, boljoj hardverskoj i softverskoj podršci, te lokalizaciji tržišta.

Petrović podsjeća da su kineski brendovi ozbiljno ušli u utrku s velikanima mobitela i šire svoje prodajne lance po Evropi. Zbog svega navedenog, u regiji očekuje definitivno pad prodaje Samsung uređaja, što ne bi mogao reći i za Appleov iPhone.

“Strah od trećih brendova je razbijen i to se posebno vidi na brendovima Huawei i Xiaomi”, dodaje stručnjak iz Srbije.

Naravno, ako je jednom došlo do zasićenja, ne znači da će ono zauvijek vladati. Međutim, za promjenu stanja se mora poklopiti više stvari, kažu sagovornici Al Jazeere.

Evolucija mobitela

Do ponovnog, velikog rasta tržišta mobitela moglo bi doći tek ako mobiteli značajno evoluiraju, kao što se to dogodilo 2007, smatra Pilić.

“Obični”, feature mobiteli bili su uređaji za komunikaciju na daljinu, a pojavom iPhonea, mobiteli su postali pametni(ji) uređaji – pravi, mali, džepni računari. Upravo je ta transformacija iz uređaja za komunikaciju na daljinu u džepne računare potaknula i omogućila još veći rast tržišta mobitela.

“Vrlo je teško prognozirati što će se dogoditi u sljedećih pet godina. Možda mobiteli evoluiraju u hibridne, mobilne uređaje za virtualnu stvarnost. Možda ćemo mobitele zamijeniti pametnim naočalama”, kaže.

Naravno, možda se dogodi i neka anomalija na tržištu koja potakne rast kupovine mobitela za neku drugu svrhu od namijenjene.

Ona kao primjer navodi da su grafičke kartice za računare tradicionalno razvijane za specifičnu tržišnu nišu – gamere i profesionalce u industrijama poput game developmenta, animacije i slično.

I kad je ta tehnologija doživjela vrhunac, kad su videoigre za lične računare postale grafički nezahtjevnije i pristupačnije široj publici, došlo je do zasićenja tržišta i sniženja cijena. Ipak, u nekoliko posljednjih godina potražnja i cijena grafičkih kartica je naglo porasla s fenomenom rudarenja kriptovaluta, za koje su se iste pokazale vrlo učinkovitima.

“Dakle, radi se o čistoj slučajnosti, koja normalno, ne može dugoročno opstati na tržištu”, dodaje Pilić.

Al Jazeera