Zapošljavanje stranaca u BiH: Advokati za dozvolu traže 500 eura. “Da bi čovjek dobio dozvolu za rad stranca, trebaju 22 papira”

Povećanje kvota radnih dozvola za zapošljavanje stranaca poslodavci zvanično pozdravljaju, a tek će rijetki reći da advokati za jednu dozvolu traže 500 eura

Nakon što su na insistiranje poslodavaca u BiH povećane kvote radnih dozvola za zapošljavanje stranaca, neki to pozdravljaju i najavljuju dovođenje stranih državljana, dok drugi smatraju da to ništa neće promijeniti, jer je komplikovan put do dobijanja radnih dozvola za strance.
Bangladešani i prevodilac

Prema objavljenoj odluci Vijeća ministara BiH o utvrđivanju godišnje kvote radnih dozlova za zapošljavanje stranaca u BiH za 2022, broj dozvola u prerađivačkoj industriji za FBiH je sa ranije predloženih 70, na insistiranje povećan na 300. U djelatnosti proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, plinom, parom i klimatizacijom predlagač je prvobitno tražio izdavanje pet dozvola za FBiH, a nakon reagiranja Udruženja poslodavaca FBiH, broj dozvola je povećan na 110.

U građevinarstvu, u odnosu na predloženih 30 za FBiH, broj dozvola je povećan na 320. Kada je u pitanju djelatnost prevoza, skladištenja i veza, broj dozvola je sa predloženih 10 povećan na 20 u FBiH. U djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane, u sektorima hotelijerstva i ugostiteljstva sa ranije predloženih 30, angažmanom UPFBiH broj dozvola u FBiH je povećan na 150. Što se tiče djelatnosti informacije i komunikacije, broj dozvola je sa predloženih 10 u FBiH povećan na 110.

Prnjavorska firma Standard, osnovana još 1943. godine, koja se bavi proizvodnjom namještaja, dovela je već šest radnika iz Bangladeša i najavljuje angažman još četiri radnika iz te zemlje.

Edin Dacić, vlasnik i predsjednik Upravnog odbora fabrike, medijima je izjavio da je zadovoljan što su odobrene kvote za uvoz radne snage, jer im je prošle godine deset posto zaposlenih iz proizvodnje otišlo u Njemačku i Austriju. Dodao je da su uspostavili kontakt preko posredničke agencije iz Srbije sa radnicima iz Bangladeša koje su angažovali, obezbijedili im smještaj, a uz njih je stigao i prevodilac.

Mijo Ćosić, vlasnik preduzeća Ćosićpromex iz Usore, koji u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj zapošljava oko 650 radnika, pokušao je uvesti 100 metalskih radnika iz Turske da rade u Usori. Umjesto pomoći, kaže, uslijedilo je proganjanje od inspekcije, te je naposljetku platio radnike dok su bili tu i vratio ih kući.

– To povećanje kvota je farsa. U državi u kojoj je depresivno političko, ekonomsko i socijalno stanje, povećanje kvota nema smisla, jer da bi čovjek dobio dozvolu za rad stranca, trebaju 22 papira. Za razliku od nas, u Hrvatskoj su potrebna dva papira za to. Odvjetnici koji ishoduju radne dozvole traže 500 eura po jednoj. Kompliciran je sistem nostrifikacija diploma. Istovremeno, u Bosni radi deset puta više stranaca na crno, nego što imamo kvotu. Rade na crno jer ih je teško registrirati. Nemoguća je misija ishodovati brzo radne dozvole za njih. Možda to mogu učiniti oni koji su dobri sa SDA, HDZ-om ili SNSD-om, mi koji smo neutralni teško dobijamo pristup radnim dozvolama, ističe Mijo Ćosić za Oslobođenje.

Smatra besmislenim povećavati kvote za strance prije nego što se olakša pristup brzom ishodu radne dozvole za radnike iz inostranstva.

– Postoji klauzula da, ako postoji neko na birou za zapošljavanje te struke, ne može se zaposliti radnik iz inostranstva. Nek’ mi neko kaže gdje imaju dobri kuhari i konobari na birou i ja ću momentalno odustati od pomisli da dovedem bilo kojeg stranog radnika. Apsurdno je da Njemačka ima pristup radnim mjestima, a mi u Bosni 22 papira trebamo izganjati za radnu dozvolu nekom radniku izvana, govori Ćosić.

Pojašnjava kako je doveo stotinu radnika iz Turske, da vidi da li mogu raditi, da vidi njihove sposobnosti, te da je u roku od pet dana došlo nekoliko inspekcija, “koje su me napravile kriminalcem”.

– Istovremeno, 500 metara od mene, u jednoj firmi stranci rade tri godine na crno. Nikad njemu neće otići inspekcije, jer je dobar sa vlastima. Odustao sam, vratio ljude kućama, platio im što su bili kod mene. Ne radim ništa na tom polju kod nas, zaključuje Ćosić.
Kraći rokovi

Iz Udruženja poslodavaca FBiH rekli su da u ovome trenutku procedura za dobijanje dozvole za zapošljavanje stranaca traje oko šest mjeseci i da pozivaju nadležne institucije da što prije poduzmu neophodne korake kako bi pojednostavile procedure, skratile rokove, smanjile broj neophodnih dokumenata za odobrenje uvoza radne snage i omogućile kompanijama da do potrebne radne snage, koju ne mogu naći na tržištu BiH, dođu pravovremeno.

Udruženje, podsjećaju, posljednjih godina kontinuirano upozorava na nedostatak radne snage, naročito u proizvodnom i uslužnom sektoru, te je u više navrata insistiralo na povećanju kvota za izdavanje radnih dozvola strancima u BiH. Prema podacima UPFBiH, u ovome trenutku na tržištu naše zemlje nedostaje oko 30.000 radnika, posebno u proizvodnim djelatnostima poput građevine, drvne i hemijske industrije.