Zapad il’ ništa

S 84 glasa za i 19 protiv u UN-u je usvojena Rezolucija o genocidu u Srebrenici. U Generalnoj skupštini UN-a je na taj način još jednom potcrtana civilizacijska razlika u današnjem svijetu.

Za Rezoluciju su, gotovo nepodijeljeno, bile države razvijenog svijeta, tj. države Evropske unije i zemlje zapadne demokratije. Iako su žrtve pobijene u Srebrenici bile mahom islamske vjere, muslimanske zemlje su bile podijeljene po pitanju podrške Rezoluciji. Protiv su bile Rusija, Bjelorusija, Kina, Srbija, nekoliko država Afrike i od zemalja EU jedino Mađarska, zemlja čija je vlast, s Viktorom Orbanom na čelu, ideološki odavno bliža Putinu nego Robertu Šumanu (Schuman).

Naravno, ako nekom treba crtati i posljednje glasanje u UN-u trebalo bi, ako je imalo razuma, i posljednje slijepce osvijestiti kojoj civilizaciji Bošnjaci i BiH pripadaju i koji im je jedini put. Ne, ne daj Bože, samo zbog ljubavi prema ovom ili onom političaru u Evropi, ne samo zbog milijardi bespovratnih sredstava i investicija koje dobivamo iz EU i sa Zapada, a ne s Istoka, ne samo zbog toga što nam je EU najveće izvozno tržište, a ne Istok, ne ni zbog toga što bježimo iz svoje zemlje te u potrazi za boljim životom idemo na Zapad, a ne na Istok, nego zbog vrijednosti.

Sve nabrojano, naime, direktna je posljedica vrijednosti koje prevladavaju u različitim civilizacijama.

A zločini poput presuđenih genocida stvari su oko kojih države najviših demokratija ne prave kompromise i nemaju dilemu, jer bi to bila negacija same suštine na kojima su te države zasnovane.

S druge strane, režimi koji gaze živote, slobodu i dostojanstvo vlastitih građana razumljivo je da nemaju ni pijeteta ni saosjećanja prema tuđim žrtvama.

A s te strane, kampanju pojedinih zelenih termita koji nas mjesecima zbog gubitka uvjeravaju da nam je „križarski Zapad“ zakleti neprijatelj, a da se treba okrenuti „Srbiji, Rusiji i Kini“, kako reče jedan mlađahni punomasni junoša SDA, treba tretirati kao čin mržnje i prema BiH i prema Bošnjacima.

avaz