Zakon o gasu BiH i nadležnosti države i entiteta: Šta o tome kaže Dejtonski sporazum

Vijest da je član Predsjedništva BiH Denis Bećirović uputio još 7. februara ove godine u zvaničnu proceduru preporuku za izradu i usvajanje zakona o gasu BiH i reakcija njegove kolegice iz manjeg bh. entiteta koja je uslijedila nakon toga, ponovo je otvorila staro pitanje.

Pokušaji da se na državnom nivou usvoji Zakon o gasu traju posljednjih 20 godina. Ta aktivnost je tekla paralelno sa normiranjem u sektoru električne energije, ali značaj električne energije je odredio da se na državnom nivou prvo zakonski uredi ova oblast i to formiranjem Elektroprenosa BiH i regulatora za električnu energiju na državnom nivou.

Pionirski korak ispunjenja obaveze iz Aneksa 9. je upravo formiranje Elektroprenosa BiH preko kojeg je dio oblasti energetike normiran prvo na državnom nivou.

Kada dužnosnici iz entiteta RS govore da je energetika u nadležnosti entiteta a ne države, to upravo predstavlja zadiranje u osnovne nadležnosti države BiH jer Opći okvirni sporazum nije švedski sto sa kojeg uzimate samo ono što je nekom interesantno.

Ustav BiH (Aneks 4.) predvidio je u članu III, Nadležnosti i odnose između institucija Bosne i Hercegovine i entiteta, da je regulisanje međuentitetskog transporta nadležnost institucija BiH.

Almir Bečarević, bh. stručnjak za energetiku i nekadašnji direktor BH gasa kaže da je transport gasa upravo ta nadležnost institucija BiH, jer i sada imamo da transport gasa započinje svoj put u Zvorniku i dalje ide u FBiH.

Almir Bečarević, stručnjak za energetiku (Foto: Klix.ba)

“Ovim transportom kroz dva entiteta ispunjena je osnovna pretpostavka da gas bude regulisan na nivou države i da tu nema nikakvog prenosa nadležnosti, jer to jeste nadležnost institucija BiH”, kaže Bečarević.

Kako navodi, Bećirovićev prijedlog da se energent prirodni gas uredi na državnom nivou jeste ispunjenje osnovnog zahtjeva iz Ustava BiH i to onaj njegov najbitniji dio, međuentitetski transport.

“Svoditi to na ‘prepotentnost’ Bećirovića je pokazatelj da je inicijativa upravo dobro došla kako bi se uredio jedan sektor koji može biti potentan u svom razvoju, a što znamo kroz dva projekta: Južna interkonekcija i Nova istočna interkonekcija”, navodi Bečarević.

Pojasnio je šta je “ono što političari u RS-u znaju, ali im je teško prihvatiti”.

“Da bi bilo koja interkonekcija bila sagrađena, ista mora preći državnu granicu i mora biti zaključen međudržavni sporazum. Samim tim riječ je o direktnoj nadležnosti države Bosne i Hercegovine, i to Predsjedništva BiH. Opći okvirni sporazum predvidio da institucije BiH uređuju međuentitetski transport i da formiraju javne korporacije i u oblasti energetike. Obaveza BiH je da uredi transport gasa na državnom nivou, a što se može samo državnim zakonom i regulatorom koji osnovnu funkciju mora imati u regulaciji transporta gasa. Sad je jedini ventil za ulaz gasa u bosanskohercegovačkom entitetu RS, a normiranje transporta gasa putem regulatora u Trebinju pokazalo je svu neefikasnost, odnosno proizvoljnost u tom segmentu. To se najbolje ogleda u skorašnjem jednostranom povećanju cijene transporta gasa Sarajevogas Istocno Sarajevo od cca 17 puta prema Energoinvestu d.d., a da regulator nije ni razmatrao taj zahtjev”, dodaje Bečarević.

Istakao je da ne postoji država u Evropi koja nije normirala gas na nivou države i koja nije uspostavila državnog regulatora, a, činjenično, nije nemoguće da imate i vise regulatora, opet samo državnih, ali za druge nadležnosti kao npr. za pitanja distribucije gasa.

“Ovo su samo manji dijelovi onoga što opravdava zahtjev Bećirovića da se gas, njegov najbitniji dio – transport, uredi na nivou države, a čime se ne dovodi u pitanje trgovina gasom i distribucija gasa kao dio koji i jeste nadležnost nižih nivoa vlasti. Ovaj zahtjev je u direktnoj vezi i sa budućim planovima izgradnje interkonekcija jer ono što je bitno, a to je gdje je ulazni ventil i ko raspoređuje kapacitete ili ko određuje tarife, radit će transparentno i jasno regulator sa državnog nivoa tj. svima jednak pristup i svima poznata tarifa itd.”, ističe Bečarević.

Podcrtao je da, kada bi sada razmatrali suprotne argumente od gore datih, teško je ijedan pronaći jer, na primjer, bh. entitet RS ne može krenuti u realizaciju projekta Nova istočna interkonekcija bez međudrzavnog sporazuma, tj. bez saglasnosti Predsjedništva BiH.

“Ako međunarodne finansijske institucije žele da finansiraju ovaj projekat, opet, kreditno zaduženje je nadležnost države. Istina, putem privatnog kapitala se može pokušati finansirati ovaj projekat, ali se postavlja pitanje da li vi gradite interkonekciju za neki svoj interes ili prelazite granicu radi općeg interesa i dobrobiti za svo stanovništvo jedne države”, podcrtao je Bečarević.

Na kraju, kako zaključuje,ništa “prepotentno” nema u ovom prijedlogu predsjednika Bećirovića.

“Već upravo suprotno – konstruktivno se traži normiranje jedne važne oblasti u sektoru gasa, a na korist oba entiteta i budućih projekata u transportu gasa”, zaključuje Bečarević.

Klix.ba