Zagađenje vazduha: Veliki broj vozila nema katalizator

Bosna i Hercegovina je peta zemlja u Evropi po stopi smrtnosti uzrokovanoj lošim kvalitetom zraka. Saobraćaj u Kantonu Sarajevo je jedan od glavnih zagađivača vazduha. Prema podacima koje je objavio Regionalni centar za obrazovanje i informisanje iz održivog razvoja za Jugoistočni Evropu (REIC), saobraćaj u Sarajevu je odgovoran za više od 30% emisija karbon-dioksida, 60% emisija azotnih oksida i 10% emisija PM čestica, zbog kojih Sarajevo često završava u vrhu listi najzagađenijih gradova u svijetu.

Piše: Mirna Stanković – Luković

U istraživanju o radu stanica za tehnički pregled vozila, koje je realizovano u sklopu projekta “Misli o prirodi” koji implementira Centar za promociju civilnog društva – CPCD, a finansira Švedska, REIC je došao do podataka da je prosječna starost vozila u Sarajevu 13 godina, te da značajan broj vozila nema katalizatore – Između 5-10% vozila koja su originalno imala ugrađen katalizator, više nemaju taj uređaj.

Od početka ove godine, u sklopu redovnog tehničkog pregleda vozila, obavezan je i takozvani EKO test, prilikom kojeg se ispituje da li vozilo u okviru svoje ekološke kategorije emituje štetne gasove u opsegu dozvoljenih granica. Od tada je značajno je porastao broj ustanovljenih neispravnosti povezanih sa ispitivanjem ispušnih plinova – samo u prvoj polovini ove godine broj nepravilnosti je povećan 60 puta u odnosu na cijelu prošlu godinu.

“Na osnovu prvih pokazatelja, može se očekivati da će broj grešaka ovog tipa biti preko 10.000 i da će u ukupnom broju neispravnosti učestvovati preko 40%. Ipak, veliki broj vozila na ponovljenom pregledu zadovolji na EKO testu, a nemamo adekvatnu statistiku šta su vozači uradili i na koji način su vozilo doveli u ispravno stanje, tako da nam za sada veliki broj neispravnosti ne može potvrditi da li su vozači bili prinuđeni investirati u popravke na vozilu ili su EKO test prolazili na neki drugi način”, kaže Emir Šišić iz REIC-a za Interview.ba.

Istraživanje je također pokazalo da se jedan broj vozača služi različitim “trikovima” kako bi njihova vozila prošla tehnički pregled, iako nemaju katalizator.

“Tako je “popularna” vožnja na visokom broju obrtaja neposredno pred tehnički pregled kako bi se izbacio višak čađi iz ispušnog sistema, zamjena filtera zraka neposredno pred pregled ili maskiranje nepostojanja katalizatora ugradnjom metalnih cijevi koje podsjećaju na katalizatore. Motori koji se nalaze na prelazu za višu ekološku kategoriju, lakše će proći tehnički pregled bez katalizatora”, kaže Šišić.

EKO test, koji je od ove godine eliminatoran, podrazumijeva pregled i katalizatora, koji se nalaze u vozilima na benzin, i DPF i FAP filtera kod dizel vozila.

“Tzv. EKO test podrazumijeva ispitivanje i dizelskih i benzinskih motora sa razlikom što se kod vozila sa katalizatorom testira zapreminski sadržaja ugljen monoksida pri povišenoj brzini vrtnje i pri brzini vrtnje praznog hoda, dok se kod vozila sa dizel motorom ispituje srednji stepen zacrnjenja ispušnih plinova. Dakle, obje vrste vozila moraju zadovoljite propisane norme u skladu sa ekološkom kategorijom”, pojašnjava Emir Šišić za Interview.ba.

Najveći problem sa zagađenjem vazduha u Kantonu Sarajevo prave takozvane PM čestice. Prema zvaničnim podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, vrijednosti sumpor-dioksida, karbon-dioksida, karbon – monoksida i drugih otrovnih plinova u dozvoljenim granicama, ali da vrijednosti PM10 čestica daleko premašuju dozvoljene vrijednosti.

“Prema našim saznanjima do kojih smo došli kroz realizaciju projekta, saobraćaj u Kantonu Sarajevo je odgovoran za oko 10% emisija čestica PM10 I PM2.5. Kada govorimo o strukturi zagađivača, ona je naravno drugačija u pojedinim dijelovima općina i kantona, te je za detaljnije rezultate potrebno raditi dublju analizu, ali možemo reći da su PM čestice jedni od najopasnijih elemenata zagađenja”, kaže Šišić i dodaje da se radi o jako malim česticama koje su produkt sagorijevanja različitih vrsta goriva.

“Zbog svoje mikroskopske veličine vrlo lako ulaze u dišne puteve, a mogu dospijeti i u krvotok te uzrokovati ozbiljne zdravstvene probleme. Najveći izvori PM10 i PM2.5 čestica jesu produkti sagorijevanja kućnih ložišta i industrijskih postrojenja. Stoga se ne može reći da je saobraćaj glavni i odgovorni faktor zbog povećane emisije ovih čestica, ali da itekako predstavlja važan faktor i da smanjenjem stepena zagađivanja zraka od strane saobraćaja možemo u dobroj mjeri popraviti cjelokupni nivo kvaliteta zraka”, kaže Šišić.

Emir Šišić također kaže da će primjena EKO testa donijeti određena poboljšanja kada je u pitanju kvalitet zraka ali vjerovatno nedovoljno da bi građani to osjetili kroz kvalitetniji zrak koji udišu. Također dodaje da su kroz online radionicu koju su održali na kraju projekta, a kojoj je prisustvovalo osoblje sa stanica tehničkih pregleda dobili jedan zanimljiv podatak, a to je da ni oni sami ne smatraju da se EKO test provodi na zadovoljavajući način.

“Potrebno je da tehnički pregled ali i EKO test kao njegov sastavni dio bude na višem nivou, koji će se dostići dodatnim provjerama, vođenjem evidencije ne samo o evidentiranim pogreškama nego i o načinu na koji je vozač sanirao uočene nedostatke”, kaže Šišić.

Proračun koji je rađen u sklopu ove analize je pokazao da je potencijal smanjenja zagađivanja zraka od strane pomenutih vozila ukoliko bi ponovo ugradili katalizatore bio 47 tona manje ugljen monoksida (CO), 24 tone azotnih oksida (Nox) i 3 tone sitnih čestica (PM) na godišnjem nivou. Procentualno to nisu veliki iznosi, ali zajedno sa mjerom ograničavanja uvoza starijih vozila i povećanom upotrebom hibridnih i električnih vozila, emisije štetnih tvari bi se u narednim godinama trebale početi smanjivati.

Šišić smatra da, iako građani neće u velikoj mjeri osjetiti poboljšanja u kvaliteti zraka, projekti poput ovog trebaju da budu pokretač pozitivnih promjena u pogledu boljeg i efikasnijeg rada svake od pomenutih strana, kako vozača koji su svjesni uticaja na okoliš, tako i profesionalnog rada stanica za tehnički pregled, uz neophodnu podršku vladinog i nevladinog sektora.

interview.ba