Zagađen zrak je velika prijetnja zdravlju djece: Znate li kako ih možete zaštititi?

Znate li da udisanje zagađenog zraka može uzrokovati pobačaj ili ostaviti trajne posljedice na fetus, a kasnije i na respiratorne organe djece? Zagađen zrak je problem s kojim se susrećemo svake zime, a pulmologinja Zehra Dizdarević savjetuje kako zaštititi najmlađe.

Preliminarni rezultati istraživanja o distribuciji izvora zagađenja zraka u Bosni i Hercegovini pokazali su da je zrak u Sarajevu prošle zime bio zagađen 90 posto vremena. Ova informacija nije iznenadila građane jer smo (što je alarmantno) već navikli na sarajevski zimski scenarij.

To znači da smo boravkom na zagađenom zraku najmanje tri mjeseca riskirali teža respiratorna oboljenja i mnoge druge zdravstvene komplikacije. Minimalno tri mjeseca, koliko traje zima, mada znamo da sezona grijanja počinje već u oktobru i traje do marta/aprila. Dakle, riječ je o minimalno pet-šest mjeseci udisanja štetnih čestica.

Sve to ostavlja velike posljedice na ljudski organizam, no posebnu pažnju treba obratiti na djecu, čija su pluća u razvoju, što ih čini izuzetno ranjivim.

Kako boravak na zagađenom zraku utječe na djecu?

Brojna istraživanja pokazala su kako zagađen zrak utječe na plodnost te podiže stopu pobačaja. Štetne čestice mogu doprijeti do posteljice, kojom se fetus hrani, i stvoriti ozbiljne zdravstvene probleme. Naprimjer, zagađen zrak povezan je s malom porođajnom težinom bebe. Trudnicama se preporučuje da izbjegavaju izlazak kada je indeks zagađenosti zraka visok.

Ukoliko je dijete često izloženo nečistom zraku, to može utjecati na razvijanje njegovih pluća, gojaznost, probleme s mentalnim zdravljem i leukemijom. Pulmologinja Zehra Dizdarević ističe kako su na zagađen zrak osjetljivija djeca čije su majke bile pušači tokom trudnoće i koja su boravila u zapušenim prostorijama odmah nakon rođenja.

“Takva djeca su apriori osjetljiva na dim cigarete, aerozagađenje, infekcije i sve ono što napada disajne puteve. Pored toga, djeca čije su majke pušači rađaju se s manje željeza, manje kilograma i često imaju manjak vitamina B i D. Dakle, djeca koja su duže bila izložena dimu i aerozagađenjima kasnije imaju više problema s upalama grla, gripom, suhim kašljem…”, govori Dizdarević.

Ukoliko se na vrijeme ne liječe, neki od zdravstvenih problema uzrokovanih zagađenim zrakom mogu trajati cijeli život.

Kako zaštititi mališane?

Činjenica je da se problem zagađenosti zraka neće riješiti u skorijem periodu, zbog čega je zaštita mališana od iznimne važnosti. Dizdarević savjetuje da izbjegavate izvođenje djece u šetnje tokom ranih jutarnjih sati.

“Rano ujutro je napolju više magle i smoga, zbog čega nije preporučljivo da tada šetate gradom. Roditelji ne trebaju pušiti u blizini djeteta te ga ne trebaju ostavljati da boravi u pušačkim sredinama. Na našem tržištu trenutno nema adekvatnih zaštitnih maski za djecu pa možete (ovisno o dobi djeteta) koristiti respiro maske za odrasle ili deblji sloj šala”, ističe.

Odlučite li posjetiti planinu, izbjegavajte pušenje u blizini djece i nipošto ga ne uvodite u zapušen prostor. Osim toga, trudite se da izbjegavate veći napor tokom šetnje.

Djeci i odraslima preporučuje da redovno konzumiraju mnogo tekućine kako bi disajne puteve održavali vlažnima: “Pijte čajeve, toplu vodu, vodu… Važno je da se disajni putevi ne osuše, jer će tako postati osjetljiviji”. Osim toga, djeca i odrasli moraju održavati higijenu i pravilno se hraniti kako bi što bolje zaštitili organizam od mogućih infekcija.

Jedno od rješenja je smatraju eksperti i sveprisutniji trend naseljavanja periferije grada i izmještanja stambenih kompleksa izvan centara, kako bi se rasteretilo gradsko jezgro.

Za djecu su idealni preventivni česti odlasci u prirodu, posebno na planine koje okružuju naše gradove, kao što su Trebević, Bjelašnica, Jahorina ili Igman pored Sarajeva, Vlašić Travnika, Velež pored Mostara… Zdravlje treba biti primarno, a kod djece prioritet svih nas.