Zabrinjavajući podaci: Vanjskotrgovinski deficit BiH blizu 3 milijarde maraka

U periodu januar – mart 2024. godine vrijednost izvoza iz BiH iznosila je 3.85 milijardi KM, što je za 12,5 posto manje nego u istom periodu prošle godine. U isto vrijeme uvoz je porastao za 4,1 posto i iznosio je 6,81 milijardu KM. 

Vanjskotrgovinski deficit naše zemlje je 2,95 milijardi maraka, a pokrivenost uvoza izvozom samo 56,5 posto. Izvoz u zemlje CEFTA-e iznosio je 606 miliona KM i za 28,6 posto je manji u odnosu na prvo tromjesečje prošle godine. Vrijednost izvoza u zemlje EU manja je za 10,9 posto i iznosila je 2,88 milijardi KM.

Još više ovisimo o vanjskim utjecajima

Porazni podaci posljedica su višedecenijskog uništavanja svega vrijednog u ovoj državi radi dobrobiti šačice pojedinaca, kaže Sanel Halilbegović, profesor Internacionalnog Burch univerziteta. Dodaje da država koja nije u stanju ni da, uz potencijale kakve ima BiH, osigura hranu za svoje potrebe, ide ka dužničkom ropstvu i propasti.

– U dobu kad je cijeli svijet zabrinut zbog hrane, uspjeli smo da smanjimo obrađene poljoprivredne površine i stočni fond, a da povećamo uvoz. Sada još više ovisimo o vanjskim utjecajima, a onda ćemo slijegati ramenima i tvrditi kako je inflacija uvezena – kaže Halilbegović.

Ne miluje domaću proizvodnju

Ponavlja da domaća proizvodnja mora dobiti adekvatnu podršku, ali i da se mora promijeniti i svijest pojedinaca. Podsjeća na period rata, kada se obrađivala svaka raspoloživa parcela, te naš odnos prema zemlji smatra činom patriotizma.

– Masa stvari ne valja, ali kad bismo prstom uprli u sebe, ne valjamo ni mi. Sami sebi ne valjamo. Ne možemo uzgajati stoku u gradu, ali možemo začinsko ili ljekovito bilje na balkonu, nešto svoje u bašti, pa koliko god da je. 

Da imamo ili bar da znamo kako se to radi. Mentalitet i uloga pojedinca u sistemu moraju se mijenjati. Hiljade hektara zemlje nam je neiskorišteno. 

Višedecenijskim gledanjem samo svoje dobrobiti uništili smo domaćeg proizvođača. Na sve to, porezna politika ne miluje domaću proizvodnju – ističe prof. dr. Sanel Halilbegović.