Za pobjedu nad švercom nužno je smanjiti namete na duhan

Vrijednost crnog tržišta duhanskih proizvoda u Bosni i Hercegovini premašila je vrijednost legalnog tržišta, po čemu smo zemlja-slučaj u Evropi. Kako bi dali svoje preporuke koje vode ka rješenju ovog problema, nezavisni ekonomski analitičari Udruženja “Liberalni forum”, u saradnji s Udruženjem ekonomista RS SWOT, izradili su policy paper, odnosno preporuke, „Akcizna politika na duhan i duhanske proizvode u Bosni i Hercegovini – trenutno stanje i perspektive“.

Ideja je da se sa svim ključnim učesnicima u procesu, kreatorima politika, donosiocima odluka i predstavnicima medija otvori dijalog o problematici akcizne politike i utjecaju postojećih stopa akciza na rast crnog tržišta. Preporuke za izmjene javnih politika domaći ekonomisti predstavili su jučer u Sarajevu, a prezentacije će se održati, također, i u Mostaru te Banjoj Luci.

Ko je kriv

Glavni pokretači kriminalnih aktivnosti su znatno viša cijena cigareta u legalnoj prodaji od onih švercanih, što dodatno motiviraju slaba kupovna moć i opći ekonomski standard kupaca, te potencijalno velika zarada od kriminalnih aktivnosti za grupe koje prodaju cigarete na crnom tržištu.

Institucije nadležne za provođenje zakona, odnosno policija i inspekcije, u ovoj godini bilježe bolje rezultate u oblasti suzbijanja crnog tržišta duhanskih proizvoda, ali njihov pojačan angažman ne može donijeti zadovoljavajuće cjelokupne rezultate sve dok građanima bude daleko jeftinije cigarete nabavljati na crnom nego na legalnom tržištu.

Procjene relevantnih institucija pokazuju da bi država, kada bi kompletno ilegalno tržište bilo u legalnim tokovima, mogla računati na dodatnu milijardu KM. U policy paperu “Liberalnog foruma” analizira se utjecaj koji visoke stope akciza imaju na bh. ekonomiju, objašnjava analitičar Danijal Hadžović.

Hadžović ističe kako pušači u prosjeku daleko više opterećuju zdravstveni sektor nego nepušači i s te strane opravdano je da postoje akcize na duhanske proizvode kako bi se u većoj mjeri finansirao zdravstveni sektor u BiH i povećali budžetski prihodi, ali napominje da trenutna rješenja ne daju rezultate.

– Ipak, ključno pitanje je da li trenutne stope akciza u BiH ostvaruju svoju primarnu svrhu da s jedne strane demotiviraju ljude da konzumiraju duhanske proizvode, što bi im trebao biti glavni cilj, a s druge da povećaju budžetske prihode. Odgovor na ova pitanja je: NE! Zbog visokih akciza prihodi države zapravo nisu povećani, nego smanjeni, pri tome nemamo podatke da se značajnije smanjio broj pušača. Upravo suprotno, stvoren je novi, ogroman problem, a to je jačanje crnog tržišta duhana i duhanskih proizvoda, šverca i kriminalnih grupa koje su s tim povezane, a koje zahvaljujući svemu ostvaruju ogromne prihode od crnog tržišta – kazao je Hadžović.

Lui Brendajs (Louis D. Brandeis) je, dodaje Hadžović, rekao da, ako želimo poštovanje zakona, prvo moramo učiniti zakon vrijednim poštovanja.

– Krivac za rast crnog tržišta su visoke akcize na duhanske proizvode. Jednostavno, zbog previsokih cijena cigareta do kojih su one dovele na legalnom tržištu, pušači su odlučili nabavljati cigarete na crnom tržištu. Praksa pokazuje da zabranjivanjem ili drakonskim oporezivanjem nečega nećete odvratiti ljude koji žele taj proizvod da do njega dođu na druge načine, naprimjer, preko crnog tržišta – istakao je Hadžović.

Dakle, crno tržište se može smanjiti smanjenjem akciza i postizanjem rezultata da cijena cigareta u prodaji postane pristupačnija. Niko neće riskirati da nabavlja cigarete iz „crnih izvora“ ako po sličnoj cijeni može doći do istog proizvoda u trafici ili prodavnici.

– Smanjenje akciza bi za državu značilo smanjenje crnog tržišta, samim tim smanjenje stope kriminala, te povećanje budžetskih prihoda koji bi se onda mogli namjenski usmjeravati u zdravstveni sektor – rekao je Hadžović.

Štetne posljedice

Istog je razmišljanja i mr. sc. Faruk Hadžić, koji ističe kako je crno tržište duhana i duhanskih proizvoda veliki problem u Bosni i Hercegovini iz nekoliko razloga.

– Svi znamo da je pušenje štetno i negativno utječe na zdravlje građana. Međutim, zbog visokog nivoa akciznog opterećenja, mnogi građani su pronašli alternativu na crnom tržištu, gdje su cijene dosta niže. Problem je što niko ne zna šta se nalazi u tim proizvodima, šta građani konzumiraju i kolike su dodatne štetne posljedice po zdravlje građana i zdravstveni sistem u cjelini. Ukoliko se država želi efikasno boriti protiv crnog tržišta s ciljem da ga svede na minimum, potrebno je smanjiti visoki nivo akciza na duhan, kako bi se cijene između legalnog i ilegalnog tržišta smanjile te, uz jači inspekcijski nadzor i kontrolu, ilegalno tržište svelo na minimum – kazao je Hadžić.

Porezno opterećenje

BiH je među vodećim zemljama u regionu po nivou poreznog opterećenja na duhan, naročito ukoliko se posmatra indikator životnog standarda građana. Dugoročno, ističe ekonomski analitičar Admir Čavalić, ovo stanje je neodrživo – vodi razvoju neformalne ekonomije i posljedično kriminalnih aktivnosti/organizacija. Potrebno je ponuditi sistemsko rješenje i to prije svega kroz smanjivanje fiskalnog opterećenja, ali i namjenskog usmjeravanja prikupljenih sredstava prema zdravstvenom sektoru. Za ovo je nužno osigurati političku volju, ali svakako i ukupnu funkcionalnost državnog nivoa vlasti koja je trenutno upitna.

– Očekujem ubuduće još fascinantnije obime zapljena. Međutim, to otvara dva pitanja – prvo se odnosi na činjenicu da se bavimo posljedicama loše akcizne politike, a ne problemima i rješenjima, a drugo se tiče potencijalne selektivnosti odnosno tempiranih zapljena. Naime, uvijek postoji opasnost od navedenog. Organizirani kriminal jača shodno postojećim politikama, što posljedično širi njegov utjecaj i vodi nas u začarani krug – istakao je Čavalić.

Pojavila se potreba za stručnim pristupom u vezi s promjenom akcizne politike. U okviru analize se nastoji predstaviti problem akcizne politike na duhan u BiH, s fokusom na postojeće stanje, ali i potencijalna rješenja.

– Nadam se da će ovaj policy paper motivirati donosioce odluka da racionalno odlučuju o akciznoj politici, a ne na bazi političkog populizma – dodao je Čavalić.

Činjenice

– Crno tržište duhana u BiH je postalo jedan od najvećih ekonomskih problema u zemlji.

– Više od 50 posto tržišta čini crno tržište, a godišnji gubitak privrede je 150 miliona KM.

– Na nivou cijele države godišnje se gubi više od milijardu KM budžetskih sredstava.

– Šverceri godišnje zarade 400 miliona KM, što ode za razne kriminalne aktivnosti.

– U trenutnoj postavci stvari svi su na gubitku osim švercera, a budžet svake godine izgubi milijardu KM. Šta možemo napraviti tim novcem umjesto da ih ostavimo švercerima?