Za ovaj pojam ste teško čuli, ali kod nas itekako funkcionira: Pljačka na djelu, cijena ista, ali gramaža manja

Jeste li primijetili da za isto novaca dobijete manju količinu proizvoda koji kupujete? Odnosno da proizvod prividno nije skuplji – ambalaža je ostala ista, cijena nije promijenjena, ali se čini kao da je proizvođač „škrtario“. Pojava koja opisuje ovo ekonomsko stanje zove se škrinkflacija.

Poznata pojava

Moglo bi se reći da se radi o „zamazivanju očiju“ kupcima koji za istu cijenu dobiju manju količinu proizvoda misleći da nije došlo do poskupljenja i da ovo kod nas itekako funkcionira kao model.

O ovoj temi je za „Avaz“ govorio ekonomski analitičar Zoran Pavlović. Kako nam je kazao, inflacija je sa sobom donijela i neke nove termine koji nisu ranije postojali u ekonomskom rječniku.

– Škrinkflacija je novonastala kovanica, u ekonomiji koju sam ja završio prije 40 godina nije bila u upotrebi. Ipak, sama pojava nam nije nepoznata i postoji u praksi s maloprodajnim proizvodima, kada se ne želi mijenjati cijena, onda se pribjegava smanjivanju gramaže proizvoda – kaže nam Pavlović.

Primjenu ove metode pospješila je inflacija, a čitava bit je u tome da određeni proizvođač stvori privid da nije podigao cijenu svog proizvoda. Međutim, samo naizgled.

Više opcija

– To onda maskiraju činjenicom da se uopšte ne napiše kolika je količina robe u kesici. Druga opcija je da napišu kolika je količina robe u kesici, ali da to ne bude prepoznatljivo. Treća varijanta je da se količina istakne na vidljivom mjestu, gdje se i ranije nalazila. Takvih iskustava imamo i danas. Recimo, tjestenina je ranije bila u pakovanju od 500 grama, pa je sišla na 400, a sada iznosi 350 grama iako nije jeftinija. U želji da ostanu pri istoj cijeni, oni smanjuju količinu, a u biti poskupljuju robu – ukazuje Pavlović.

Dodaje kako se ista stvar desila i s čokoladom, koja je s nekadašnjih 100 spala na 80 grama.

– Očigledno je da se nastoji ostati na tržištu s istom cijenom, a zbog troškovne inflacije koju proizvođači imaju onda pakuju manja pakovanja – zaključuje Pavlović.

Kupovna moć

Pavlović naglašava kako su građani izgubili kupovnu moć s rastom cijena i zbog činjenice da njihov rast ne plati i rast plaća.

– Inflacija uvijek dovodi do toga da se proizvodnja smanjuje – kaže Pavlović.

Avaz