Vučić prijetio NATO-u i Kosovu: Imate 24 sata; Kako bi izgledala vojna intervencija

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić kazao je da će u slučaju početka sukoba na Kosovu čekati reakciju NATO-a 24 sata, i da će tek ako se tada “nastavi pogrom reagirati i spriječiti ono što se dešavalo devedesetih ili 2004. godine”. 

– S obzirom da je Vučić otvoreno zaprijetio vojnom intervencijom na Kosovu, ako dođe do ugrožavanja srpskog stanovništva na sjeveru Kosova, pitanje je kako bi se sve to odvijalo. Ukratko: s obzirom na kvadraturu terena, na reljef, na blizinu jakih garnizona Vojske Srbije posebno onom u Novom Pazaru, koncentracija snaga i izvođenje složene operacije uz sadejstvo sa zračnim snagama trajalo bi jako kratko. Simultano bi se krenulo na više pravaca sa jakim snagama specijalne namjene i sa drugim ešalonom sastavljenim od jakih oklopnih snaga – pojašnjava za Faktor vojni analitičar Nedžad Ahatović.

Procjene Generalštaba u Beogradu, nastavlja on, baziraju se na tome da se po ugledu na hrvatsku “Oluju” jakim snagama dođe do glavnih strateških tački koje bi zaokružile teritorijalno zajednicu srpskih općina na Sjeveru Kosova i to ne za par dana već za par sati.

– Takvo što ne ostavlja veliki prostor za ozbiljniju međunarodnu reakciju. U tu svrhu se Srbija doktrinarno i obučava i naoružava već duže vrijeme, a posebo skrećem pažnju na nabavku kineskih naoružanih dronova CH-95 iz maja mjeseca ove godine sa kojim je Srbija dobila mogućnost projekcije sile u prostoru od kojeg se protivnik ne može efikasno braniti kao u kratkotrajnom ratu Jermenije i Azerebejdžana 2020. godine.

Dok bi se predstavnici NATO zemalja na najvišem nivou sastali nastupila bi nova realnost oko koje bi trebalo pregovarati ili silom istjerati Vojsku Srbije sa dostignutih položaja, za šta bi se odluka morala donjeti konsenzusom svih zemalja članica NATO-a. Tu bi Mađarska recimo bila suzdržana, a pitanje je kako bi glasala i Crna Gora. Onda naravno nastupa Rusija koja bi djelovala sa svoje pozicije stalne članice Vijeća sigurnosti UN-a uz istovremenu dioplomatsku ofanzivu Kremelja u kojoj bi se slala snažna poruka Zapadu da neće pregovarati sa Srbijom već sa Rusijom. A onda bi se na stolu našlo pitanje EU sankcija Rusiji, pitanje Krima, Nove Rusije, Južne Osetije, pa šta se ispregovara. Kosovo bi bilo rješavano na kraju – kaže Ahatović i dodaje:

– S obzirom da Sjedinjene Američke Države ne bi tek tako olako ulazile u novu vojnu avanturu s aspekta dešavanja u Afganistanu, situacija bi bukvalno zavisila od otpora kosovskih snaga sigurnosti u prvih sat vremena konflikta. Ukoliko u prvom satu ne bi bile dokučene planirane referentne tačke, Srbija bi morala odustati od vojne opcije.

Prije sedam dana Kosovo je zabranilo srpskih tablica za vozila koja ulaze na Kosovo, na što su kosovski Srbi reagirali blokadom graničnih prijelaza. Od tada tenzije na relaciji Beograd-Priština se ne smiruju.