Vozovi su prilika za bolji život u BiH: Koliko željeznice rade da nam zaista bude bolje

Bosna i Hercegovina je daleko od toga da željeznički prijevoz bude okosnica ukupnog transporta. Jedan od domaćih željezničkih operatera nam je odgovorio kako unaprijediti ovu vrstu prijevoza, dok nam drugi operater nije odgovorio.

Razvijene države sve više ulažu u željeznicu, a više je razloga za to. Omogućavaju brz, siguran, prijatan i ekološki najprihvatljiviji prijevoz. Konkretno, to je slučaj u Evropskoj uniji koja posljednjih 30 godina razvija sistem brzih vozova, a kojima je povezala veće gradove širom kontinenta.

Koliko su velike ambicije država Unije pokazuje plan njemačke željezničke kompanije Deutsche Bahn i francuske kompanije SNCF da do kraja sljedeće godine direktno povežu Berlin i Pariz. Putovanje između ova dva grada, udaljena nekoliko stotina kilometara, trebalo bi trajati sedam sati.

Putovanje bosanskohercegovačkom željeznicom je najčešće mučna avantura. Putovanja unutar zemlje, među gradovima, koji su znatno manje udaljeni nego što su udaljeni Berlin i Pariz, putovanje traje satima. Sarajevo i Banja Luka, kao dva najveća grada, od početka pandemije koronavirusa nisu željeznički povezani. Svojevremeno su tokom putovanja kroz oba entiteta mijenjani vagoni jednog entitetskog operatera za vagone drugog entitetskog operatera, što je besmisleno. Putovanje vozom iz nekog bosanskohercegovačkog grada u neki od gradova u inostranstvu je skoro naučna fanstastika.

Do početka posljednjeg rata u Bosni i Hercegovini to nije bilo tako, tj. željeznica je imala mnogo značajniju ulogu u prijevozu ljudi i roba. S obzirom na to, kao i na to da se godinama nije ulagalo u ovaj oblik prijevoza te spomenuti rastući značaj željeznice širom svijeta, pitali smo domaće željezničke operatere da li imaju plan modernizacije, kako unaprijediti prijevoz između dva entiteta i šta je potrebno uraditi za uspostavljanje međunarodnih linija.

ŽFBiH bez odgovora

Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine (ŽFBiH) nisu odgovorili na ova pitanja, uprkos tome što smo na odgovore čekali i nakon isteka zakonskog roka od 15 radnih dana za dostavljanje odgovora i nakon telefonskih poziva, molbi da se odgovori dostave. I ovo govori koliko su odgovorni pojedinci zainteresovani da rade za ono što su plaćeni.

Željeznica u Republici Srpskoj

Odgovore smo dobili od Željeznica Republike Srpske (ŽRS). Ocijenili su da im je “izuzetno značajna potreba” za remontom pruge i obnavljanjem voznih kapaciteta. Uvjeravaju da ulažu velike napore kako bi osigurali finansije nužne za zadovoljavanje ovih potreba. Za njih to znači i pronalaženje strateških partnera. Tvrde da imaju plan modernizacije.

“Imamo planove za obnovu željezničke infrastrukture, vučnih i vučenih sredstava (vozila), kao i radioničkih kapaciteta, imajući u vidu da je željeznički sektor tokom rata pretrpio ogromnu štetu. Veliki dio infrastrukturnih, vučnih i vučenih sredstava zahtijeva značajna finansijska ulaganja, kako bi željeznice obnovile svoje kapacitete i na adekvatan način postale ravnopravan kapacitet na regionalnoj i evropskoj željezničkoj mreži. S tim u vezi imamo brojne aktivnosti”, naveli su u ŽRS-u.

Izdvojili su neke od aktivnosti kojima pokušavaju osigurati novac za modernizaciju.

“Svjetska banka (WB) u okviru projekta restrukturiranja ŽRS pruža punu podršku na ukupnom unapređenju poslovanja, koja je definisana međunarodnim ugovorom te ima za cilj unapređenje operativne učinkovitosti i finansijsku održivost preduzeća. Odlukom Vlade RS u narednom periodu očekuje se formiranje, odnosno prelazak na novi način organizacije ŽRS koje će funkcionisati kao holding sa tri zavisna preduzeća. Način i modeli finansiranja budućih preduzeća u okviru holdinga bit će utvrđeni petogodišnjim ugovorima sa Vladom RS, koji podrazumijevaju finansiranje željezničke infrastrukture i sufinansiranje putničkog saobraćaja, dok će teretni (kargo) saobraćaj funkcionisati na komercijalnom nezavisnom nivou”, obrazložili su.

Pozivajući se na analize Svjetske banke iz 2017., napomenuli su da je za modernizaciju potrebno 800 miliona KM. Međutim, izgledno je da će finansijski izdaci biti i viši.

“Imajući u vidu globalne ekonomske promjene i rast cijena na svim poljima, kao i protok vremena, koji ne ide na ruku zastarjeloj infrastrukturi i voznim sredstvima, pet godina kasnije taj iznos je značajno porastao”, ukazali su.

Podsjetili su da entitetska vlada, resorno ministarstvo i oni sami pregovaraju sa Evropskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) za osiguranje kredita za modernizaciju pruge na dionici Koridora Vc od Bosanskog Šamca, preko Doboja do Riječice, tj. do sjeverne granice s Hrvatskom. Prema podacima ŽRS-a, modernizacija ove dionice koštat će 200 miliona eura. Partnere za nabavku novih vozila pokušavaju pronaći širom svijeta.

“S obzirom na potrebe ŽRS kada su u pitanju vozna sredstva, u proteklom periodu održani su sastanci sa svjetskim kompanijama iz oblasti željezničkog sektora sa područja Kine, Rusije i Sjedinjenih Američkih Država, čije su nas delegacije posjetile i pokazale interesovanje za saradnju. Sa potencijalno zainteresovanim svjetskim partnerima razgovarano je o prihvatljivim modelima i mogućnostima finansiranja obnove i razvoja”, istakli su.

Kada je u pitanju željeznički saobraćaj između dva entiteta smatraju da ne postoje problemi u saradnji, da partnerstvo postoji. Međutim, nije da poteškoće ne postoje.

“Obje željezničke kompanije muče problemi, a to su zastarjela infrastruktura i neadekvatna vozila. Neophodna su ulaganja u željeznički sektor u oba entiteta kako bi se u narednom periodu mogle ostvariti adekvatne željezničke veze sa okruženjem, Srbijom i Hrvatskom, odnosno da putem međunarodnih koridora postanemo dio Tranevropske mreže. Nedostatak izvršnog osoblja, odnosno adekvatne radne snage na tehničkim poslovima također su problemi sa kojima se uprave obje željezničke kompanije suočavaju te postoji borba za radnu snagu”, ukazali su.

Ponovili su da je modernizacija uslov za uspostavljanje međunarodnih željezničkih linija.

“Međunarodne linije u prijevozu tereta i roba funkcionišu, a željeznički sektor po ovom pitanju za sada je ograničen infrastrukturnim kapacitetima, odnosno adekvatnom propusnom moći. Kada je u pitanju putnički saobraćaj, neophodna je obnova infrastrukture, podizanje kvaliteta željezničkih usluga kroz skraćenje dužine putovanja, kao i nabavka novih voznih sredstava kojima bi se mogla apsorbovati obnovljena infrastruktura. Svi ovi procesi podrazumijevaju komercijalni pristup u okviru finansiranja međunarodnih linija. To svakako podrazumijeva izradu preciznih analiza, na kojima se radi, o ekonomskoj opravdanosti i isplativosti, kao i broju putnika koji bi koristili usluge željezničkih operatera iz oba entiteta”, naglasili su.

Također su napomenuli da sa ŽFBiH, kako su naveli, aktivno rade na ažuriranju projektne dokumentacije za elektrifikaciju pruge Doboj – Bosanska Poljana – Zvornik , Bosanska Poljana – Tuzla i Brčko – Banovići. Smatraju da bi se realizacijom ovih projekata donijela velika korist željeznicama, kao i lokalnim zajednicama i privrednim subjektima. Poručili su da je cilj da što više ljudi i da se što više robe prevozi željeznicama.

Željeznica je budućnost

Duže vrijeme postoje glasine da se ono što se zove drumski lobi protivi da željeznica u Bosni i Hercegovini ima značajniju ulogu u prijevozu roba, ali i ljudi. Međutim, razvoj željeznice je dio Zelenog plana Evropske unije za Zapadni Balkan, a ovaj plan je dio Evropskog zelenog plana. Koliko su željeznica i drugi ekološki prihvatljiviji oblici prijevoza bitni u ovom planu kazuje podatak EU da je postojeća mobilnost, zasnovana na fosilnim gorivima, uzročnik 25 posto od ukupne količine stakleničkih gasova.

“EU će podržati partnere iz Zapadnog Balkana (što se odnosi i na Bosnu i Hercegovinu) u povećanju njihovih željezničkih kapaciteta, kao i u korištenju okolišno-prihvatljivijih načina transporta, uključujući u urbanim područjima, kao i rješenja pametne mobilnosti”, naglasili su u Delegaciji EU u Bosni i Hercegovini.

Implementacija spomenutog plana će se finansirati kroz instrumente predpristupne pomoći (IPA III). Riječ je o devet milijardi eura bespovratnih sredstava koje će biti potrošene do 2027.

Klix.ba