Vozači u BiH će plaćati skuplju registraciju, evo i zašto

Milioni maraka od naplate naljepnica za registraciju vozila ubuduće bi umjesto u budžet BiH mogli ići u kase privatnika. Tako je određeno novim pravilnikom koji je bez konsultacija i odobrenja donio državni ministar prometa i komunikacija.

Vozači u Bosni i Hercegovini će od početka septembra plaćati naljepnice koje označavaju rok važenja registracije devet maraka – skoro duplo više nego dosad.

Do sada su vozači ova sredstva uplaćivali u budžet BiH, a novim Pravilnikom o registraciji je određeno da bi ih od početka septembra mogli uplaćivati privatnoj firmi, tzv. stručnoj instituciji s kojom Ministarstvo prometa i komunikacija bude sklopilo ugovor.

Ta firma bi od vozača godišnje naplaćivala najmanje 10 miliona maraka.

Saradnici ministra Vojina Mitrovića tvrde da je on potpisao promjenu pravila registracije ne poštujući zakone i utvrđene procedure.

“Nisam uopće znao da se radi na Pravilniku. Nikako, nemam blage veze”, rekao je novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) sekretar Ministarstva prometa i komunikacija Bosne i Hercegovine (BiH) Igor Pejić.

Pravilnik bi se trebao početi primjenjivati od 1. septembra 2022. godine.

“Za tekst Pravilnika, koji je objavljen u Službenom glasniku BiH, saznao sam nakon što je potpisan i tada sam uputio dopis i obavijestio ministra da ću se obratiti Upravnoj inspekciji i podnijeti zahtjev za vršenje inspekcijskog nadzora”, kaže zamjenik ministra prometa i komunikacija Nedžad Branković.

Branković tvrdi da je više puta upozoravao ministra Mitrovića da je novi pravilnik u suprotnosti sa: Zakonom o osnovama bezbjednosti saobraćaja na putevima u BiH, Zakonom o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH te Zakonom o upravi, ali Mitrović nije reagovao.

Ministar nije želio razgovarati ni sa novinarima CIN-a.

U Bosni i Hercegovini se prosječno godišnje registruje 1,2 miliona vozila. Svako vozilo prilikom registracije dobija naljepnicu koja je od 2009. godine koštala 5 KM. Tako je budžet BiH svake godine dobijao oko šest miliona maraka koji su se raspoređivali nadležnim institucijama za osiguranje radne snage, opreme i drugih troškova za potrebe izdavanja dokumenata za registraciju vozila.

Novi pravilnik nije propisao namjenu sredstava od naplate stikera.

Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH je nadležna za nabavku naljepnica i već je nabavila zalihe za naredne četiri godine.

Oni ukazuju da je nova odredba, koja predviđa davanje poslova privatnoj firmi, nezakonita jer se samo institucijama s javnim ovlaštenjima može povjeriti obavljanje upravnih i stručnih poslova iz nadležnosti Ministarstva te da se to uređuje samo zakonom.

“U konkretnom slučaju, Ministarstvo poslove vezano za stikere pokušava urediti odredbama pravilnika a koji je akt niže pravne snage”, objasnili su iz Agencije i upozorili Ministarstvo da će Pravilnik biti neprimjenjiv i nezakonit ukoliko bude sadržavao odredbe o dodjeli posla privatnoj firmi.

No, iz Ministarstva nisu reagovali na dopise, a zanemarili su i njihovo mišljenje o donošenju Pravilnika.

Zamjenik ministra Branković kaže da je zanemareno mišljenje drugih nadležnih organa na Nacrt pravilnika – Vanjskotrgovinske komore BiH, Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova (MUP).

MUP-ovi Republike Srpske, Kantona Sarajevo, Unsko-sanskog, Tuzlanskog, Zapadnohercegovačkog i Zeničko-dobojskog kantona ukazali su Ministarstvu na nezakonitost odredbe Pravilnika kojom bi se privatna firma ovlastila za izdavanje i aktivaciju stikera.

Novinari su otkrili da je federalni ministar prometa Denis Lasić uvođenjem nove cijene ekotesta u Federaciji BiH zaobišao zakonska pravila i procedure, omogućivši veliku zaradu stanicama tehničkog pregleda i privatnim firmama koje vrše nadzor nad radom stanica. Među njima su i firme u vlasništvu članova stranke kojoj pripada i federalni ministar.

Vlasnici vozila u Federaciji BiH su za četiri godine platili najmanje 74 miliona KM za ekotestove, od čega je najveći dio – 72,5 miliona KM – završio u rukama privatnika. Budžetima entiteta i kantona je proslijeđeno 1,5 miliona KM čiji utrošak nije poznat.