Volić: Elektorski sistem matematički neprimjenjiv i ne treba ga uvoditi u BiH

Redovna sesija Kruga 99 u online formatu ove nedjelje je bila posvećena temi “Kvantitativni aspekti izbornih modela i pošteni izbori”, a uvodinčar je bio direktor Instituta za matematiku i demokratiju, predsjednik bosanskohercegovačko-američke akademije umjetnosti i nauka Ismar Volić sa Wellesley Collegea.

Volić je podsjetio da je u doba tehnologije krucijalna kvantitativna politička pismenost u modernom demokratskom društvu.

-Ako ništa korona nam je to pokazala. Bili smo preplavljeni brojevima, statistikama, grafikonima koje najčešće nismo mogli da razumijemo. Bez kvantitativne pismenosti u doba tehnologije nema napretka. Ali vrlo se malo pažnje posvećuje političkoj kvantitativnoj pismenosti, i to nije slučaj samo u BiH. U Americi je isti slučaj. Ipak, sve više je akademskih radnika i statističara koji su u kolaboraciji s historičarima i koji su posvećeni tom pitanju – kazao je Volić.

Istakao je da su izborni sistemi značajni za istraživanje, te da je to pitanje bitno za Ameriku, ali i za BiH.

Također, govorio je i o elektorskom sistemu u Sjedinjenim Američkim Državama, a koji se želi prenijeti u BiH.

-Elektorski sistem u Sjedinjenim Američkim Državama, koji neki žele prenijeti u Bosnu i Hercegovinu, dosta je zastario i pogrešan, a mi ćemo ga još nakaradnije prenijeti u BiH – ocijenio je Volić.

Smatra također i da je relativna većina s kojom mi glasamo uglavnom svugdje u svijetu vrlo nesuvisla, nedovoljna, matematički nedovršena. Ističe također da biranje kandidata koji postigne najveći broj glasova zvuči dobro, ali je apsolutno pogrešno.

-Čim postoji tri ili više kandidata, postoji šansa da je izabran neko ko je dobio manjinu glasova, ne nužno više od 50 posto glasova – kazao je Volić.

Podvlači da se elektorski sistem glasanja, koji je u SAD uspostavljen pri osnivanju Amerike, nakon 40 godina već pokazao lošim.

-On je već 200 godina loš sistem u Americi, ali je duboko ukorijenjen u američki sistem, upisan u Ustavu, da ga je teško promijeniti. On je u koliziji s građanskim glasanjem i oni nisu kompatibilni. Ide na ruku interesnim grupama, određenim američkim državama, tako da ga je teško promijeniti. Svako ko poznaje taj sistem, jasno mu je da ne funkcioniše i da treba da se eliminiše. Apsolutno je tragedija da se govori o uvođenju takvog sistema u BiH. On nigdje drugo ne postoji nego u Americi jer niko ne želi takav pogrešan sistem biranja predsjednika – stav je današnjeg uvodničara.

Potcrtao je da ovaj sistem ne treba uvoditi u Bosni i Hercegovini te da je matematički neprimjenjiv.

-Ima probleme kvantitativne i matematičke i pokazuje da nije model koji može da služi reprezentativnoj demokratiji, jedna osoba jedna glas. Apsolutno je u koliziji sa tim osnovnim principom – ocijenio je.

Elektorsko glasanje je sistem prema kojem, naprimjer, američkog predsjednika zapravo bira tijelo koje se zove izborni kolegij. Izbornike, odnosno elektore, u kolegij delegira svaka savezna država, ovisno o broju njenih stanovnika, pa ih tako najmnogoljudnija Kalifornija ondje šalje 55, a slijede je Teksas s 38 te New York i Florida, svaka po 29. Slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delawarea, Wyominga ili Montane imaju samo po tri elektora.

Predsjednički kandidat za pobjedu mora dobiti apsolutnu većinu elektora, odnosno 270 od njih 538.