Vlast BiH zbog zastare izbrisala 38.000 novčanih kazni od 42 miliona KM!

Ured za reviziju institucija Bosne i Hercegovine proveo je reviziju sa ciljem da utvrdi da li su institucije BiH osigurale osnovne pretpostavke za efikasan inspekcijski nadzor. Nalazi su frapantni. Nalazi revizije ukazuju da nisu osigurane osnovne pretpostavke za inspekcijski nadzor u institucijama BiH dok inspekcije ne osiguravaju efikasno izvršenje izrečenih mjera.

Piše: A. DUČIĆ

Naime, kako navode revizori, zbog neefikasnosti u procesu naplate novčanih kazni, u posljednjih 6,5 godina iz Registra novčanih kazni izbrisano je oko 38 hiljada novčanih kazni starijih od 5 godina ukupne vrijednosti od oko 42 miliona KM!

Još preciznije, prema podacima IDDEEA-e, izbrisano je ukupno 38.293 novčanih kazni izrečene prekršajnim nalogom, koje su izdale institucije BiH u ukupnom iznosu od 42.251.456 KM.

Ovo, pored toga što dovodi u pitanje svrhu inspekcijskog nadzora, u značajnoj mjeri rezultira gubitkom prihoda po ovoj osnovi.

Iako se po evidencijama IDDEEA-e sve evidentirane novčane kazne vode kao zastarjele nakon isteka roka od pet godina, činjenica je da se najveći dio tih kazni odnosi na novčane kazne UIO-a koji za svoje novčane kazne izrečene prekršajnim nalogom ima apsolutni rok zastare deset godina.

Naime, Zakonom o prekršajima BiH definisano je da se novčane kazne brišu po isteku roka od pet godina od dana kada su prekršajni nalog ili rješenje o prekršaju postali konačni i izvršni. Prema procjenama odgovornih saradnika iz UIO-a, u postupku prinudne naplate novčanih kazni izdatih po prekršajnim nalozima naplati se oko 20% predmeta. Imajući u vidu navedeno, izvjesno je da većina potraživanja UIO-a starijih od pet godina neće biti naplaćena.

– Dakle, iako upoznato s problemom pokretanja prinudne naplate putem poreznih uprava s kojim se institucije BiH već duži period suočavaju, Ministarstvo pravde u izvještaju o nenaplaćenim novčanim kaznama koje priprema i dostavlja Vijeću ministara BiH predlaže iste zaključke koji ni u ranijem periodu nisu osigurali potpunu implementaciju izrečenih mjera. Vijeće ministara BiH je na sjednici održanoj početkom 2020. godine usvojio zaključke, koje je predložio Ministarstvu, a kojima, u vezi s rješavanjem ove problematike, upućuje institucije BiH da svoja potraživanja po osnovu nenaplaćenih novčanih kazni po izdatim prekršajnim nalozima ostvaruju putem poreznih uprava pokretanjem postupaka prinudne naplate – konstatovali su državni revizori.

Također, u cilju rješavanja problema naplate novčanih kazni po izdatim prekršajnim nalozima MP i VM BiH nisu preduzimali aktivnosti kako bi se ovo pitanje riješilo putem suda, na način da se traži sudsko odlučivanje i utvrdi u čijoj odgovornosti je da vrši prinudnu naplatu za institucije BiH.

Nerijetko se, navodi se u izvještaju Ureda za reviziju institucuja dešava da kažnjeni izbjegava izvršiti uplatu novčane kazne. U takvim okolnostima dolazi do zloupotreba kao što su izbjegavanja plaćanja kazni i mogućnost zastare. Činjenica da novčane kazne imaju rok naplate do tri godine, a apsolutni rok zastare i brisanje iz registra novčanih kazni je pet godina, sve evidentirane, a nenaplaćene kazne nakon isteka apsolutnog roka zastare se brišu.

– Kao primjer navodimo situaciju u kojoj Granična veterinarska inspekcija UV-a kontrolom više vrsta svježe ribe za ishranu ljudi, nakon uzetog uzorka proslijeđenog na analizu, utvrdila da je u mesu prisutan arsen koji je opasan za zdravlje ljudi i za takvu pošiljku mesa naložila mjeru povrata ili poništenje pošiljke. Pored izdatog naloga o mjeri koju je potrebno izvršiti, Granična veterinarska inspekcija UV-a nema pisanu povratnu informaciju o konačnoj realizaciji izdate mjere. Također, primijećeno je da se u određenom broju slučajeva dešava da se u zajednički ulazni veterinarski dokument u koji se unose podaci, obilježi kao nezadovoljavajući pregled dokumentacije ili fizički pregled pošiljke koja se kontroliše (pošiljke koje se odnose na robu za ljudsku ishranu, hranu za životinje, robu za farmaceutsku upotrebu, robu za tehničku primjenu i ostale pošiljke), te se roba označi kao neprihvatljiva sa vraćanjem pošiljke bez sačinjavanja zapisnika o vraćenoj pošiljci. Ovakav način postupanja se primjenjuje u slučajevima gdje je pošiljalac saglasan da se pošiljka vrati – naveli su revizori.