Vlada Federacije namjerava otkupiti ratni plijen Herceg-Bosne

Naftni termnal Dretelj nadomak Čapljine od trenutka kada ga je početkom rata u BiH napustila tadašnja JNA postaje objektom mešetarenja, ratnog i poratnog profiterstva i enormnog bogaćenja pojedinaca iz strukture bivše Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Gotovo tri decenije kasnije još uvijek se špekuliše sa pitanjem vlasništva nad terminalom. Pojednostavimo stvari, piše Žurnal.

U zemljišnim knjigama kao vlasnik terminala navedena je „Hercegovačka banka“ koja je u likvidacionom postupku.

PITANJA I ODGOVORI

Kako je funkcionisala ta banka?

Bila je to svojevrsna mreža za izvlačenje budžetskog novca Hrvatske i Federacije BiH za privatne firme povezane sa vrhom HDZ-a BiH i vojnim rukovodstvom HVO-a.

Ko je imao efektivnu kontrolu nad tokovima novca?

Imao je tadašnji ministar odbrane i predsjednik HDZ-a Ante Jelavić i finansijski „guru iz sjene“ Dragan Čović, aktuelni predsjednik HDZ-a BiH.

Kako je Hercegovačka banka preuzela terminal?

Preuzet je kao hipoteka na neizmirene dugove firme „Monitor M“ kojom je upravljao general Hrvatske vojske Ljubo Česić Rojs.

Kojim novcem je kreditiran „Monitor M“ putem Hercegovačke banke?

Novcem koji je Republika Hrvatska, u pitanju su stotine miliona maraka, dostavljala Vladi Federacije, tačnije „hrvatskoj komponenti“ tadašnjeg federalnog Minstarstva odbrane.

Ko je „jamio“ Terminal Dretelj?

Nakon što je prvobitno bio logor u kojem je HVO zatvorio hiljade ljudi koje su ubijali i mučili, terminal postaje ratni plijen tadašnje Hrvatske zajednice Herceg-Bosne. Korišten je kao skladišni prostor (i) za švercovanu naftu tajkuna bliskih HDZ-u, a prihod od toga je direktno uplaćivan na račune u stranim bankama. Bio je to samo jedan detalj pljačke naftne industrije BiH o čemu je Žurnal pisao.

Ko je do 1992. godine bio vlasnik Terminala Dretelj?

Terminal je bio u vlasništvu bivše JNA.

Čija bi trebala biti imovina bivše JNA?

Države Bosne i Hercegovine.

Zašto Vlada Federacije sada namjerava platiti za otetu državnu imovinu?

Da bi konačno, i to budžetskim novcem, ,„pokrila“ kriminal počinjen prethodnih godina, ne samo oko pitanja vlasništva nad Terminalom, nego i onaj nikada do kraja procesuirani u i oko Hercegovačke banke, a čiji akteri žele, u vremenu svog umirovljenja, bezbrižno trošiti opljačkano.

ZA KUPOVINU NEMA PA IMA POTREBE

Vlada Federacije je sada zadužila Privredno društvo „Operator Terminali Federacije“ da pripremi informaciju o stanju terminala Dretelj za moguću kupovinu. To je potvrdio član uprave „Operator – Terminali Federacije”.

„Zainteresirani smo za stavljanje u funkciju terminala u Dretelju. To je i neki benefit lokalnoj zajednici, a i završetak jednog dugogodišnjeg imovinskog procesa koji se u ovom trenutku nalazi i u Agenciji za bankarstvo i svih onih imovinsko-pravnih problema sa upravljanjem Terminala Dretelj“, obrazlagao je prije nekoliko dana za RTV HB Slaven Zeljko, član uprave „Operator – Terminali Federacije”, uzgred i predsjednik mostarskoga Gradskog odbora HDZ-a BiH.

„Terminal Dretelj nije upisan jer je opterećen hipotekom, ne mogu se sada sjetiti, 5,5 ili 7,5 miliona maraka, a i ovi naši terminali imaju ogroman kapacitet, 300 miliona litara i prazni su… Nemamo potrebu kupovat Terminal Dretelj koji ima opterećenje, a treba ga platit, jer i ovi naši su prazni”, govorio je maja 2016. godine federalni premijer Fadil Novalić.

Šest godina kasnije, Novalić i družina iz federalne vlade odjednom imaju potrebu za terminalom Dretelj i ne žale „5,5 ili 7,5 miliona maraka“. Resorni ministar Nermin Džindić (SBB) kao i obično o tome se ne izjašnjava javno.

Pokušaji da Vlada Federacije preuzme terminal traju još od vremena vlade u međuvremenu preminulog Ahmeta Hadžipašića, no kadrovi HDZ-a, u federalnoj vladi, Agenciji za bankarstvo, Terminalima Federacije do Federalnog pravobranilaštva su sve opstruirali.

Sada, kada je odlukama Ustavnog suda BiH te Visokog predstavnika jasno da bi i Terminalom Dretelj kao vojnom imovinom trebala upravljati država BiH, odjednom su svi postali kooperativni glede njegovog pravnog statusa, pa makar to koštalo nekoliko budžetskih miliona, a sve kako bi bilo u skladu sa legendarnom i što je najbolnije potpuno tačnom „misli“ navedenog Ljube Ćesića Rojsa: „Ili kaznite sve profitere ili podvucite crtu, pa ‘ko je jamio, jamio…”

Amarildo Gutić (Žurnal)