Više od 8.000 ispitanih o online nastavi: Šta kažu učenici, a šta njihovi roditelji i nastavnici

Stavovi roditelja, nastavnika i učenika o stečenom znanju u online nastavi nisu baš pozitivni, rezultat je istraživanja koje je provelo Društvo pedagoga i psihologa Tuzlanskog kantona na više od osam hiljada ispitanika.

U istraživanju je učestvovalo 3.487 učenika, 3.752 roditelja te 967 članova nastavng osoblja, odnosno nastavnici, pedagozi-psiholozi i direktori. Ukupan broj ispitanika je bio 8.206. Urađeno je online putem, uz pomoć odgovarajuće online platforme za sprovođenje istraživanja.

Prednosti i mane

– Ispitanici su navodili koje su, po njihovom mišljenju, prednosti online nastave u odnosu na nastavu u učionici. S obzirom da je pitanje otvorenog tipa, dobili smo široku lepezu odgovora. Analizirajući odgovore, uočeno je 14 klastera, a jedan od učestalijih odgovora je bio da online nastava nema prednosti. Međutim, kada su u pitanju odgovori koji jasno identificiraju prednosti online nastave, onda se među njima izdvajaju sljedeće prednosti: razvoj informatičke pismenosti, sigurnost djece po brojnim aspektima, bolji angažman djece, korištenje novih metoda, uštede u domaćinstvu, razvoj samostalnosti, inovativnosti i snalažljivosti kod učenika, dopunski oblici redovnoj nastavi… Među nedostacima online nastave navodili su: neadekvatno objašnjenje gradiva, postojanje tehničkih problema, nedostatak komunikacije, interakcije i aktivnosti, preveliki zahtjevi sa prekratkim rokovima, nedostatak i loša organizacija slobodnog vremena, javljanje stresa i psihičkog opterećenja, nemogućnost realizacije različitih vidova nastave, nerealno ocjenjivanje, neadekvatni uslovi za djecu sa teškoćama u razvoju – objašnjava Nedim Prelić, dipl.pedagog-psiholog i član Upravnog odbora Društva pedagoga i psihologa TK.

Stavovi roditelja, nastavnika i učenika o stečenom znanju u online nastavi nisu baš pozitivni, jer naginju ka nezadovoljstvu. Istraživanje je pokazalo da nastavnici i roditelji imaju približno jednak stav o stečenim znanjima, dok je stav učenika nešto pozitivniji u odnosu na preostale dvije skupine. Također, stavovi nastavnika, roditelja i učenika prema ocjenjivanju ne naginju ka zadovoljstvu, odnosno ni oni nisu baš pozitivni – najnezadovoljniji su nastavnici, a najzadovoljniji učenici.

– Ulazeći u dublju analizu odgovora naših učesnika, dolazimo do podatka da 20,2 posto ispitanika smatra da je online nastava kvalitetna zamjena za nastavu u razredu, dok 58,7 posto ispitanika smatra da online nastava nije kvalitetna zamjena redovne nastave, a preostalih 21,1 posto ima neutralan stav. Ispitujući stav aktera odgojno-obrazovnog procesa o tome da li učenici više uče online putem, 71,4 posto ispitanika se ne slaže da učenici više uče online putem, 11,3 posto smatra da učenici ipak uče više online putem, dok preostalih 17,3 posto ispitanika ima neutralan stav. Analizirajući odgovore ispitanika o napretku učenika kroz online nastavu, došli smo do podatka da 43,4 posto ispitanika smatra da učenicim ne napreduju koristeći online nastavu, dok 28,3 posto ispitanika smatra da učenici ipak napreduju učeći u online okruženju. Preostalih 28,3 posto ispitanika je neutralnog stava vezano za napredovanje kroz online nastavu – navodi Prelić.

Na osnovu urađenog istraživanja Društvo pedagoga i psihologa TK predlaže da nastava od 1. septembra započne s izvođenjem kroz kombinovani vid nastave, i to kombinirajući redovnu nastavu u učionici i online nastavu.

Preporuka za školsku godinu

– Naš prijedlog je da se odjeljenja u osnovnoj školi podijele na onoliko grupa, koliko će se uz prostorne kapacitete biti u mogućnosti obezbijediti praćenje nastave, uz održavanje distance od 1,5 metara. Predlažemo da se nastava u svim razredima osnovne škole za svaku grupu održava svakog drugog dana u učionici. Za odjeljenja, koja zahtijevaju podjelu u više grupa, predlažemo angažman dodatnog nastavnog kadra. Također, predlažemo da se kroz nastavu u učionici vrši obrada gradiva uz utvrđivanje usvojenog, odnosno – ostvarivanje primarnih ciljeva odgojno-obrazovnog rada, a da se kroz online nastavu vrši dodatno usvajanje sadržaja, produbljivanje, vježba te istraživačka i projektna nastava gdje ju je moguće realizirati – pojašnjava Prelić.

Što se tiče nastave u srednjoj školi, predlažemu da se napravi ista podjela kao i u osnovnoj školi, ali da se grupe smjenjuju sedmično.

Organizacija časova

– Naša je preopuka da nastavni čas ne traje duže od 30 minuta, da se raspored održavanja nastave planira na takav način koji će minimizirati kontakte prije dolaska u školu i tokom odmora, da se uz minimiziranje kontakata među učenicima, minimiziraju kontakti i među nastavnicima, da se nastava u školi ne izvodi kabinetski, već da svako odjeljenje ima svoju učionicu. Također nastavu tjelesnog i zdravstvenog odgoja trebalo bi obavljati na otvorenom, te razmotriti i mogućnost izvođenja nastave iz drugih predmeta na otvorenom. Potrebno je kontinuirano vršiti edukacije zaposlenika, učenika i roditelja o važnosti očuvanja zdravlja sebe i drugih te poštovanju higijensko-epidemioloških mjera – navodi preporuke prelić.

Zbog učenika koji iz raznih razloga ne budu mogli pratiti nastavu predložili su i smjernice za što epikasniju online nastavu.

– Potrebno je unapređenje tehničkih mogućnosti kroz obezbjeđivanje adekvatnih sredstava, stabilne internet konekcije i funkcionalne platforme za online nastavu. Potrebno je unaprijediti Moodle platformu u onom smjeru u kojem će se omogućiti veća aktivnost učenika te bolja komunikacija među učenicima te među učenicima i nastavnicima. Nastavnike treba dodatno educirati za korištenje IKT alata. Pružiti podršku učenicima i roditeljima, voditi računa o opterećenosti online nastavom, a za učenike s teškoćama u razvoju treba obezbijediti po jednog asistenta sa punim angažmanom – kaže se, između ostalog, u preporukama za odvijanje online nastave.

Faktor