Vijeće ministara za 16 godina nikada nije utvrdilo esencijalnu listu lijekova. Niko zbog toga nikada nije odgovarao

Znate li da je donošenjem Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH još prije skoro 16 godina propisano da Vijeće ministara BiH najmanje svake dvije godine utvrđuje listu esencijalnih lijekova u BiH, a da nijedan saziv državne vlasti od tada do danas to nije učinio.

Znači, nijedan saziv Vijeća ministara BiH nije ispunio svoju zakonsku obavezu čija posljedica je nejednaka dostupnost građanima BiH minimuma lijekova koji se propisuju na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i minimum lijekova u bolničko – zdravstvenoj zaštiti.

Što je najgore niko zbog toga nikada nije odgovarao, niti se agilnije posvetio tome zašto Vijeće ministara, iako to zakon striktno propisuje, nijednom za 16 godina nije utvrdilo listu esencijalnih lijekova.

Da postoji lista na nivou BiH, esencijalnih lijekova bi uvijek moralo biti na zalihama

Uzalud su i revizori Ureda za reviziju institucija BiH godinama upozoravali na ovaj problem, a i u posljednjem, nedavno objavljenom izvještaju revizori su Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH skrenuli pažnju na ovaj problem.

Naime, prije nego što lista esencijalnih lijekova dođe pred Vijeće ministara BiH Komisija za lijekove priprema te predlaže Stručnom vijeću Agencije listu esencijalnih lijekova, a Stručno vijeće, uz prethodno pribavljenu saglasnost nadležnih ministarstava entiteta i Odjela za zdravstvo Brčko distrikta, prijedlog dostavlja na usvajanje Vijeću ministara BiH.

„Shodno članu 83. Zakona je definisano i da Vijeće ministara BiH najmanje svake dvije godine utvrđuje listu esencijalnih lijekova u BiH. Kao što je navedeno u izvještaju revizije za prethodnu godinu, od donošenja spomenutog Zakona, Vijeće ministara BiH nikada nije utvrdilo listu esencijalnih lijekova, iako je Agencija dostavljala svoje prijedloge i urgencije“, konstatirali su revizori, ali niko se ne obazire na ovo flagrantno kršenje zakona, zbog kojeg trpe i pacijenti.

Kada bi postojala lista esencijalnih lijekova na državnom nivou, onda bi proizvođači i prometnici lijekova na veliko stalno morali imati na raspolaganju , odnosno zalihama utvrđene količine esencijalnih lijekova i ne bi dolazilo do situacija poput one s citostaticima koji bi sigurno bili na toj listi da ih nedostaje i da pri tome svi “peru ruke” od odgovornosti.

O neophodnosti usvajanja esencijalne liste lijekova, za Raport je govorila i Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekova i medicinska sredstva BiH.

“Neophodno je da imamo esencijalnu listu lijekova BiH, budući da su proizvođači i pravna lica koja obavljaju promet lijekova na veliko dužni, s ciljem što bolje dostupnosti lijekova građanima, stalno imati na raspolaganju utvrđene količine esencijalnih lijekova. Svakako, u vremenu u kome je dostupnost lijekove otežana zbog ekonomske krize, krize sa energentima I zbog rata u Ukrajini, izuzetno je važno ne samo da lijekovi imaju važeću dozvolu za stavljanje u promet u BiH, nego da budu i dostupni pacijentima”, kaže Grubiša.

Revizori su utvrdili da je posljednji prijedlog esencijalne liste Stručno vijeće usvojilo krajem 2021. godine.
Na taj prijedlog su Agenciji Federalno ministarstvo zdravlja, Ministarstvo zdravlja RS i Vlada Brčko distrikta trebali dostaviti fiskalne procjene učinka te odluke na budžete tih nivoa vlasti, što su iz RS-a i Brčko distrikta i učinili tokom 2022. godine.

U međuvremenu, odnosno prošle godine, Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske dostavilo je zahtjev da se prijedlog liste esencijalnih lijekova, na koju je početkom 2022. godine dalo saglasnost, povuče iz procedure utvrđivanja i ponovo dostavi tom Ministarstvu na usaglašavanje.

Kao razlog povlačenja predložene liste navedeno je usvajanje novih zakonskih i podzakonskih akata iz oblasti zdravstvene zaštite i osiguranja u Republici Srpskoj tokom 2022. godine.

Dok sebi omogućavaju luksuz, vlasti u FBiH i RS štede na pacijentima

Međutim, Raport saznaje da su iz RS uvidjeli da bi predložena lista esencijalnih lijekova bila prevelik „udar“ na entitetski budžet , pa su je željeli korigovati i dostaviti svoj, novi prijedlog i to su, kako saznajemo i učinili.

Vjerovatno se izdvajanja za esencijalnu listu lijekova plaše i u FBiH, jer zna se da vlasti uvijek vode računa prvo da u budžetu ima dovoljno novca za njihove megalomanske zahtjeve, a pacijenti neka se snalaze.

Naime, Federalno ministarstvo zdravstva prema saznanjima Raporta, u potpunosti se oglušilo o svoju zakonsku obavezu da se izjasni o fiskalnoj procjeni učinka prijedloga esencijalne liste na budžet , a izostao je i bilo kakav prijedlog u smislu donošenja nove odluke.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH u maju ove godine ponovo je pokrenula aktivnosti na utvrđivanju esencijalne liste lijekova koja je trebala biti upućena Vijeću ministara BiH na usvajanje.

Na upit Raporta o tome, ko je odgovoran što BiH duže od deceniju i po nema esencijalnu listu lijekova na državnom nivou, Grubiša kaže :

„Samo poimanje esencijalne liste lijekova se razlikuje među predstavnicima entiteta, što je i dovelo do toga da esencijalna lista lijekova u BiH do danas nije usvojena“- riječi su Nataše Grubiše., u pisanom odgovoru na upit Raporta iz kojih nažalost nismo dobili pojašnjenje i detalje o tim “različitim poimanjima” entiteta o esencijalnoj listi koju željno iščekuju svi pacijenti u BiH, bez obzira na nacionalnu, vjersku ili neku drugu pripadnost.

Iako zakon propisuje jedinstvenu, razmatra se “trodijelna” lista lijekova

Direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH potvrdila je za Raport da je u maju ove godine na inicijativu Agencije održan sastanak s predstavnicima entitetskih ministarstava, te s nadležnim za poslove zdravlja iz Odjela za zdravstvo Brčko Distrikta u vezi sa usaglašavanjem esencijalne liste lijekova u Bosni i Hercegovini na operativnom nivou.

„Tokom sastanka i diskusije koja je vođena, došlo se do zaključka da je potrebno nastaviti sa aktivnostima na izradi Esencijalne liste lijekova za BiH. Imajući u vidu da je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske dostavilo prijedlog esencijalne liste koji sadrži izmjene u odnosu na prijedlog koji je izradila Komisija za lijekove, te imajući u vidu da se samo poimanje esencijalne liste lijekova razlikuje među predstavnicima entiteta, zaključeno je da Esencijalna lista lijekova BiH treba da obuhvati esencijalne liste oba entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja i Odjela za zdravstvo Brčko Distrikta – treba biti trodijelna.

Razmatrana je izmjena u metodologiji izrade Esencijalne liste, odnosno, svi su se složili da bi Esencijalna lista trebala da sadrži popis internacionalnih nezaštićenih naziva lijekova (INN nazive, odnosno nazive aktivnih supstanci) bez navođenja farmaceutskog oblika i doze za iste. Predmetne pojedinosti treba navoditi u sklopu lista lijekova koji se finansiraju od strane fondova zdravstvenih osiguranja“, navela je Grubiša u odgovoru za Raport.

Međutim, naša saznanja da aktuelni ministar zdravlja FBiH Nediljko Rimac, od maja do danas nije dostavio ni fiskalnu procjenu učinka prijedloga esencijalne liste na budžet, niti prijedlog te liste, što blokira dalje aktivnosti na izradi konačnog prijedloga esencijalne liste na nivou BiH, Grubiša nije komentirala.

I ovaj primjer s esencijalnom listom na državnom nivou , još jedan je u nizu, koji vlasti ne znaju, ili ne žele da riješe što je više vjerovatno.

No, nijedna vlast u BiH do sada nije ozbiljnije ni pokušala, a kamoli riješila osnovne probleme u zdravstvu, a kamoli zbog toga podnijela ostavku ili bila smijenjena.

Mora se priznati da je Nediljko Rimac, aktuelni ministar zdravstva FBiH, sigurno vlastodržac u ovoj oblasti koji je za godinu i po dana koliko je na toj funkciji proizveo najviše blokada zbog kojih trpe pacijenti.

Raport je već ranije pisao o tome kako Rimac blokira imenovanje Stručnog vijeća Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH, a sada i utvrđivanje prijedloga liste esencijalnih lijekova.

Rimčeve “igre bez granica” na štetu oboljelih

Sve su ovo zakonske obaveze koje bi Rimac morao poštovati. Licemjerno je da se Rimac mjesecima pozivao na zakon kada je odbijao imenovati doktora Ismeta Gavrankapetanovića na mjesto direktora KCUS-a, iako je javnosti do danas ostalo nejasno zbog čega Rimac nije dao saglasnost na to imenovanje, dok istovremeno ministar zdravstva FBiH svojim blokadama i istinskim neprovođenjem zakonskih odredbi koji se tiču lijekova direktno ugrožava živote pacijenata.

Ono što je nedopustivo, a dešava se, jeste to da je Rimac postao neprikosnoveni gospodar zdravstvenog sistema ne samo u FBiH, nego i u BiH, a niko ga, izuzev jednog poziva Naše stranke, ne poziva na odgovornost niti da javnosti pojasni svoje postupke.

Rimac odbija i komunikaciju s medijima, a na dosadašnje upite Raporta nije odgovarao.

A, kada bi građani Bosne i Hercegovine tužili nadležne za neprovođenje domaćih zakona, te evropskih konvencija i ugovora na koje se država obavezala u oblasti zdravstvene zaštite stanovništva, epilog tih tužbi sigurno bi bile ogromne odštete za sve one kojima vlast nije omogućila jedno od osnovnih ljudskih prava, a to su pravo za zaštitu zdravlja koje je ključno za ostvarenje prava na život.

Međutim, takvih masovnijih tužbi nema, a i one koje građani podnose zbog sumnji da su do tragičnih posljedica za nekog člana njihove porodice dovele “greške i propusti“ u sistemu, uglavnom budu odbačene u pravosudnim institucijama, a nije poznato da je takva neka tužba završila pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu.

Iz letargije i „sna“ u koji su zapali, građane ove zemlje ne mogu ih probuditi ni vijesti o ljudima koji umiru zbog nedostatka lijekova, niti svakodnevni rast cijena , a ni kršenje njihovih prava. Tek se ponekad dio javnosti „trzne“ na ovakve informacije, ali i to bude kratkog vijeka i nedovoljno da se stanje promijeni.