Velika je šteta zbog propasti pregovora, Dodik je politička prošlost

Gost emisije ‘7 plus’ na Hayat TV bio je Fahrudin Radončić, predsjednik Saveza za bolju budućnost. U zanimljivom i dinamičnom intervjuu, lider SBB-a je govorio o pregovorima o izbornim reformama, stanju u državi, političkim relacijama, harmonizaciji bošnjačko-hrvatskih odnosa, Kristijanu Šmitu, visokom predstavniku u BiH, sigurnosnoj i socijalnoj situaciji u državi, ali i odnosu regionalnih država odnosno njenih lidera prema BiH. 

Pregovore u vezi izborne reforme u BiH, Radončić je ocijenio iznimno važnim. 

– Ovi pregovori su bili na nivou Aprilskog paketa, da smo desetak godina tragali za rješenjem kako da Bošnjaci po četvrti put ne biraju Hrvatima člana Predsjedništva, da smo tragali i došli do odličnih rješenja, tu smo čak najveći rezultat postigli i to zahvaljujući gospodinu Izetbegoviću, bez imalo sujete, koji je jako insistirao i otvorio napokon taj paket deblokade Federacije, deblokade imenovanja sudaca Ustavnog suda Federacije, deblokadu imenovanja predsjednika i dopredsjednika Federacije, deblokadu imenovanja premijera i cijele Vlade Federacije. 

Harmonizirati odnose Bošnjaka, Srba i Hrvata

I meni je zaista žao da nismo poentirali i to na način da smo dali osnovu. Govori se da smo mi tragali za osnovom i tu nastaju velike dubioze i nepotrebne polemike. Niti gospodin Izetbegović, niti ja, niti drugi nismo mislili da mi nešto tu potpisujemo, niti se to od nas tražilo, nego da damo osnovu našim parlamentarcima, da damo osnovu za javnu debatu da akademska zajednica, profesori ustavnog prava, da mediji kao što je Hayat organiziraju okrugle stolove sa ekspertima i da oni napokon izbruse taj dokument. Ovako smo ipak, mislim napravili veliki posao, između Neuma i Sarajeva je urađen ogroman, jer u Neumu nismo uradili ništa. A u Sarajevu smo napravili i riješili ove teme koje sam maloprije rekao, osim člana Predsjedništva, ko god sad da nastavi pregovore ima jedan dogovoreni set i u tom smislu ja nisam nezadovoljan time, ali sam naravno nezadovoljan da ništa nismo uradili jer smo urušili rezultat koji smo naporno pravili četiri dana – kazao je Radončić, te dodao da su pregovori na trenutke bili teški i nervozni:

– Nema veze s koje strane, to je normalno kada se pregovara, ali ja želim da vjerujem da ćemo nešto pokušati brzo da riješimo da Bosna i Hercegovina u ovakvom stanju ne može dugo bez još većih turbulencija. Ne radi Predstavnički dom na nivou Bosne i Hercegovine, Predsjedništvo je blokirano, Federacija je potpuno u kolapsu. Tri i po godine nije imenovana Vlada Federacije, gospodin Novalić je već osam godina će biti praktično premijer, četiri godine u tehničkom mandatu, sa velikim šansama da bude još četiri godine u tehničkom mandatu što na svijetu se nikad nije zabilježilo da neko bude osam godina u tehničkom mandatu. Mnoge institucije nisu dobile svoje rukovodioce u skladu sa zakonom, sa punim mandatima i ja mislim da svi sudionici moraju biti svjesni da ovaj nivo bošnjačko-hrvatskih odnosa, pregovori su imali za cilj, za politički cilj harmonizaciju bošnjačko-hrvatskih odnosa, harmonizaciju stanja u Federaciji jer se onda lakše branimo prema Republici Srpskoj, to nismo postigli i to ne smije predugo da traje u trenucima ruske agresije na Ukrajinu.

Na konstataciju novinarke, da se kao najizglednija i najprihvatljivija mogućnost spominjao elektorski način izbora, po ugledu sa jedne strane na Ameriku, predsjednik SBB-a je pojasnio šta je problem s ovim načinom izbora u BiH.

– Amerika je uzor slobodnom i demokratskom svijetu i oni elektorskim načinom dobiju predsjednika Amerike u dva ili tri posto statističke greške. Problem sa implementacijom elektorskog načina u Bosni i Hercegovini je što je to iznosilo mnogo više. Bilo je da glas u Goraždu i Sarajevu vrijedi jedan naprema šest ili sedam puta, to znači jedan naprema šest ili sedamsto posto ili glas iz Posavine i glas iz Sarajeva ili iz Tuzle. U tom smislu dalo se tu korigovati i razgovarati o nekim drugim, da ostane elektorski način, o nekim drugim brojkama i mislim da nismo, kad kažem ne mislim na sebe, ali neki ljudi nisu imali dovoljno strpljenja da više simuliraju različite situacije kako bi rješenja u brojkama to iznosilo veoma komplikovana materija i teško je predočiti običnom čovjeku.

Radončić je pojasnio i teoriju da je najveći dio prijedloga išao u smjeru formalnog zadovoljavanja presuda iz Strazbura, a suštinski u smjeru udovoljavanja etničkih interesa.

– Vi morate biti legalisti. Mi smo rješavali sve presude koje su diskriminirali ostale i mislim da smo ih dobro riješili. Ne možete vi nasjesti na priču građanskih stranaka. Ja bih volio najviše na svijetu, da je ovo zemlja jedan čovjek jedan glas, ali to ne prihvataju Srbi i Hrvati. Mi imamo Ustav koji je etnički, možemo ga mijenjati kao dio procesa koji će trajati godinu, pet ili deset. U ovom trenutku ukinuti etnički prefiks, mi smo to čak i uspjeli u nekim novim varijacijama, ali u životu vi ne možete zabraniti Srbima i Hrvatima, pa ni nama Bošnjacima da se osjećamo tako i da ova država bude ono što jeste u Dejtonu, a Dejton ima snagu mirovne konferencije kao Berlinski kongres, da je to država tri naroda, dva entiteta i sad ćemo dodati Ostale. Mudrost i budućnost ove zemlje u njenom sigurnom smislu, ona će opstajati, nju niko ne može oboriti, nju niko ne može porobiti, ali da imamo harmonizirane odnose Srba, Hrvata, Bošnjaka i te građanske opcije. Nije sve crno-bijelo, ima i sivih boja. Koliko ćemo u tim međubojama naći pomirenje ta dva koncepta, etničkog i nacionalnog, ja duboko vjerujem, pogotovo kad dođe vrijeme da se i građanske stranke pridruže razgovorima ili pregovorima, da ova zemlja ima taj demokratski kapacitet i iznađe ono što je najbolji interes svakog građanina – rekao je Radončić.

Ko je HDZ-u dao pozicije

Predsjednik SBB-a je odgovorio i u čemu je najveći strah Hrvata kao konstitutivnog naroda.

– Moramo posmatrati situaciju na jednostavan način. Bošnjaci su svojim glasovima izabrali gospodina Komšića kao hrvatskog člana Predsjedništva. On je legalno izabran, da li je to legitimno, može se raspravljati, neko kaže da neko kaže ne. Mislim da, nas Bošnjaka ima 51 posto, Hrvati su ljudi kojih imaju 17 ili 18 posto, oni se boje da ćemo ih mi majorizirati. Ako im birate člana Predsjedništva oni se boje da ćemo mi ići dalje. Imate gospodina Izetbegovića, koji s razlogom kaže da Hrvati imaju previše pozicija u Federaciji.

Odlično gospodine Bakire, ko im je dao te pozicije? SDA, nisam im dao ja. Imate tih neprincipijelnih udaraca. Ne govorim da je Izetbegović neprincipijelan, to je jedan ping-pong odgovornosti ko ima manje ili više pozicija, ali stvar i problem treba posmatrati strateški, harmonizirati hrvatsko-bošnjačke odnose, da niti se mi kao Bošnjaci ne osjećamo ugroženim da nam se u odnosu na broj otima previše pozicija, a i da Hrvati ne žive u strahu da, pošto su manjina u Vladi, manjina su u Predstavničkom domu Federacije, gdje ima 98 poslanika, a Hrvati ne mogu prebaciti broj od 18, da ih se u Domu naroda ne majorizira. To je njima zadnja linija odbrane, kako kažu, oni ne žele, i to su nam transparentno rekli, da postanu nacionalna manjina, jer od njihovog potpisa zavisi da li će se promijeniti Ustav. Oni nikada neće staviti potpis da budu nacionalna manjina. Znači, kompromis je majka uspjeha. Moramo znati šta nećemo i nismo htjeli da popustimo ni gospodin Izetbegović ni ja niti drugi, šta želimo da prihvatimo, a oko čega još treba da raspravljamo – naglasio je Radončić.

Novinarka je pitala i za navodne “garancije koje je tražio Dragan Čović”.

– Nisam ja to tako shvatio. On je tražio model koji mu naravno odgovara, što političari i rade. Mi ne možemo nikome dati garancije, niti jedan model na svijetu može ikome garantovati da će 100 posto biti izabran kao član Predsjedništva. U ovom modelu se moglo čak dogoditi da Hrvati izaberu hrvatskog, jednog Hrvata, a da mi izaberemo Željka Komšića i tako izaberemo drugog Hrvata kao člana Predsjedništva. Mislim da je tu u načelu bila jedna fair play priča, ali naravno to zahtjeva velike analize i igre brojki u elektorima da bi se omogućila svima jednaka šansa, mislim da smo u tom smislu imali dvije različite verzije, koje su bile dobra osnova za razgovor i mislim da će se to morati razrađivati – kazao je predsjednik SBB-a te dodao da je velika sreća što su medijatori bili veoma dobronamjerni:

– Imamo veliku sreću da su Angelina Ajhorst i šef Delegacije EU u BiH Johan Satler, zajedno sa ambasadorom SAD-a Majklom Marfijem, bili jedna vrsta medijatora, da su njihovi ekspertski timovi nama prezentirali šta su izvukli iz naših istupa, naših razgovora, fenomenalno su dobronamjerni. To vam ja odgovorno kažem, jer ja nisam neko ko živi od politike da se imam nečeg bojati. Nisu ni za koga navijali, navijali su samo za građane BiH. Nikakvog favoriziranja nije bilo i ja sam u tom smislu siguran da su Bošnjaci morali da vode računa prvenstveno šta kaže Vašington i šta kaže Brisel. Ne možemo biti ni ruski ni turski utjecaj pored ova dva koja su i civilizacijski i sigurnosno optimalna i u tom smislu zaista očekujem da ćemo imati i više sluha da poštujemo napore tih ljudi, jer se ovdje dogodilo da su čak i neke političke stranke, pa i neki mediji su napravili harangu protiv medijatora. Da li je to bio Palmer, da li je to bio Eskobar, da li je to bila Angelina (Ajhorst), da li je to Satler mi to ne treba da radimo. Šta to treba Bošnjacima da u ovoj situaciji od svojih prijatelja pravi osobe koje se boje prljavih medijskih udaraca i da nas gledaju kao na ljude koji ruše njihov kredibilitet. To nije potrebno.

Na konstataciju voditeljke da je Milorad Dodik, član Predsjedništva BiH i predsjednik SNSD-a mnogo ljut na njega, nakon saslušanja u predmetu “Pavlović banka”, te da ga je ružno prozvao, Radončić je kazao:

– Gospodin Dodik traži od nas Bošnjaka da budemo jednako primitivni kada su u pitanju polemike sa Banja Lukom u pitanju. Ja nisam Bakir Izetbegović koji nasjeda na to. On kaže “Sarajevo je Teheran”, Bakir kaže “vi ste genocidaši”. To i jednom i drugom donosi velike poene u biračkom tijelu, ali svađa dokazuje, svaka svađa, da Bosna i Hercegovina nije moguća. Znači vi sa gospodinom Dodikom trebate raditi ono što ja radim. Gospodine Mile, Dodik, kako god hoćeš, vi nemate problem s gospodinom Radončićem, niti sa “Avazom”, nemate problem sa novinarima, vi imate problem sa konkretnom potencijalnom optužnicom.

Evo ja ću biti korektan i reći ću da se mora poštovati presumpcija nevinosti svakog dok se pravosnažno ne presudi, ali vi morate poštovati državne institucije, Tužilaštvo koje vas saslušava i koje od vas traži da objasnite odakle ste kupili ovu čašu vode ili zgrade, odnosno kuću u Beogradu. Znači, nema nikakve polemike, može Dodik da udara do mile volje, on mora shvatiti jednu stvar – da je njegov mentor, gospodin Putin i Rusija, da su deklasirane zbog ekonomskih sankcija. On je uplašen više zbog Putina i toga šta Rusija doživljava kada Evropa posloži svoje karte i svoje snage zajedno sa Sjedinjenim Američkim Državama, tu je trauma gospodina Dodika, a ne u Fahrudinu Radončiću ili u pisanju novinara kojima pokazuje srednji prst i gdje demonstrira jedan primitivizam, koji ja ne želim da komentarišem. Ja se više na njega ne bih obazirao. Vi imate dvije opcije, da on šta pokazuje u posljednjih sedam-osam dana reterira i govori „Ja hoću Bosnu i Hercegovinu, ja priznajem Ustav Bosne i Hercegovine, ja hoću to“, ali i takav Dodik, znate, vuk dlaku mijenja, ali ćud nikad. To je političar koji nema perspektive. Ne mislim personalno na njega samo nego to je politika koja nema perspektive.

Mi treba da gradimo Bosnu i Hercegovinu, da harmoniziramo odnose sa Hrvatima, da Srbima iz opozicije šaljemo ruku koja ih privlači ka Sarajevu kao prijestolnici i što je najvažnije da se posvetimo ekonomskim temama. Ljudi nam odoše. Dok se mi svađamo, svaki dan odlaze porodice, cijene skaču, divljaju. Ne vidim ozbiljne državne programe pariranja ekonomskoj krizi i inflaciji. U tom smislu Dodika više ne treba ozbiljno shvatati.

Na pitanje da li je trenutak da Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH upotrijebi više svojih ovlasti, Radončić je rekao:

– Gospodin Šmit je na početku imao jednu lošu, opterećujuću situaciju, da je Rusija negirala njegovu legalnost čak. Sada se Rusija samoisključuje iz elitnog svjetskog odlučivanja u međunarodnim institucijama i mi očekujemo zaista i to je naša poslanica Edita Đapo tražila, da se Rusija isključi iz Vijeća za implementaciju mira i Upravnog odbora PIK, da bi onda taj PIK mogao, a to je 50-ak zemalja, institucija istovremeno, mogao operativnije i brže da radi. I mi ovdje moramo postaviti pitanje u dobronamjernom smislu gospodinu Šmitu, koji se pokazao kao veliki prijatelj BiH, svih njenih građana, oba entiteta i kao jedna veoma stabilna politička ličnost i onima koji stoje iza OHR-a, da li su Bonske ovlasti nešto kao ova nacrtana karta iza Vaših leđa ili je to mehanizam koji će se koristiti. U ovom trenutku, kada vladajuće elite ne mogu da ponude ništa BiH, osim ovo da će za dvije i po godine probati da pričaju ponovo, otvorio se prostor da OHR i visoki predstavnik počnu da koriste svoje ovlasti i pomognu građanima BiH i pomognu ovoj državi. Oni su zbog toga i formirani, tu su zbog toga toliko godina.

Komentirao je i snage EUFOR-a koje su pojačale prisustvo u BiH.

– Imamo sada taj novi element cijele sigurnosne situacije, iako to tako ne izgleda, agresije Rusije na Ukrajinu. Ljudi, koji su se bojali do prije mjesec dana da će biti rata u Bosni i Hercegovini, sada shvataju da u ovako promijenjenim okolnostima, gdje Evropa prvi put demonstrira svoju snagu, gdje Sjedinjene Američke Države demonstriraju svoju snagu u Evropi, gdje EUFOR se pojačava, mi ne treba da se bojimo rata, ali sigurnosnih incidenata može biti. Ovdje najvažnije je da građani jednostavno znaju – nema rata u Bosni i Hercegovini, nema rata u regionu, nema agresije u regionu jer su sve zemlje regione praktično opkoljene, u pozitivnom smislu te riječi i to je naša nevjerovatna sreća, zemljama NATO-a Češka, ne znam, Bugarska, Rumunija, Hrvatska, Albanija, Crna Gora. Mi smo ušuškani u jedan NATO prostor i u tom smislu ja ne očekujem nikakve probleme po sigurnost i suverenitet Bosne i Hercegovine.

Oni su mnogo veća garancija, nego to izgleda, ja to jako dobro znam, tu ima puno zemalja. Nije bitno da li je njih hiljadu ili dvije, bolje da ih je više, zbog manifestacionog jednog stanja, ali je sjajno da su tu i ko god se razumije u geostrateške, vojne priče ima preciznu poruku da smo mi apsolutno zaštićeni – rekao je Radončić.

Opasnija od izolacije je samoizolacija

Jesu li zbog toga odgođeni, odloženi, pitala je novinarka, određeni skupovi, konkretno skup Ravnogoraca u Višegradu?

– Pa ja vjerovatno mogu da pretpostavim kao i Vi da su i oni shvatili kada im stalno šetaju terenska vozila međunarodnih vojnih snaga da je četnicima najbolje da se sklone i vrate u ilegalu gdje su bili 40 i kusur godina- kazao je lider SBB-a.

Na kraju se pitanje odnosilo na to, koliko BiH ima prijatelja u susjedstvu?

– Bošnjaci moraju, ja to uvijek govorim, opasnije od izolacije je samoizolacija, moraju da budu interaktivni. Moramo da idemo i u Beograd, i u Zagreb i da razgovaramo s Vučićem, da se borimo za Vučića. U kom smislu? Nemojte da Vučić, koji je inače fenomenalno informisan, nemojte da on ima sve informacije od Milorada Dodika, neka ima od Bakira Izetbegovića, neka ima od Fahrudina Radončića, neka ima od Nermina Nikšića. Što se mi bojimo da razgovaramo sa komšijama? Ista je stvar s Milanovićem.

Milanović je dao nekoliko teških uvreda na račun nas Bošnjaka, ali onda sjajno reagovao kad je rekao “ne može Ukrajina prije BiH dobiti kandidatski status”, a onda ga ne može dobiti, mislim na Ukrajinu, ako Hrvatska ne digne ruku, jer se tamo odlučuje na način da svi glasaju „da“ ili ne vrijedi ništa. Moramo se uz čuvanje našeg teritorijalnog, nacionalnog, svakojakog identiteta ponašati kao da su naše komšije dobronamjerne. Moramo biti spremni i za drugi scenarij, ali vidite gospodin Vučić je prvi poslao vakcine BiH, sada je dao javnu izjavu da BiH ne može nedostajati pšenice, dok je Srbija ima. Dao nam je 22 optužnice da to radi naše Tužilaštvo BiH. Mi na takve signale ne treba da se ponašamo na način ma pustite, to je dao Vučić. Trebamo to poštovati i trebamo se truditi da harmoniziramo odnose sa svim komšijama. Mi sa Crnom Gorom, hvala Bogu, nemamo nikakav problem, sa Hrvatskom i Srbijom imamo, hajmo to rješavati jer je to u najboljem interesu. Ja očekujem da će se nakon izbora u Srbiji koji su vrlo brzo te stvari harmonizirati na mnogo precizniji način, nego je to sada slučaj – zaključio je Radončić.

Kompletan intervju pogledajte u videu.