Uzunović: Proizvođači žele raditi sa državnim institucijama, strah me i pomisliti kako bi bolesnici iz RS-a mogli do lijekova

Prošla su dva mjeseca od kada je Narodna skupština RS-a (NSRS) usvojila “Zakon o lijekovima i medicinskim sredstvima RS-a”. Iako je donesen po hitnom postupku, navedeno je kako će spomenuti zakon stupiti na snagu šest mjeseci nakon što bude objavljen u Službenom glasniku RS-a.

Navedenim zakonom previđeno je i osnivanje entitetske Agencije za lijekove i medicinska sredstva.

I iako se radi o čistom avanturizmu političkog rukovodstva entiteta RS, prof. dr. Alija Uzunović, pomoćnik direktora za kontrolu lijekova u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH, ističe kako iznenađuje pasivnost, kako nadležnih državnih tijela, poput Tužilaštva BiH, koje je, prema njegovim riječima, još davno trebalo reagirati, tako i međunarodnih faktora prisutnih u BiH.

Zašto Tužilaštvo BiH ne reagira

– BiH ima institucije koje su zadužene za zaštitu ustavno-pravnog poretka i one su te koje su već trebale pokrenuti mjere iz svoje nadležnosti da to zaustave. Zabrinut sam, ne mogu reći da nisam kako će se stvari dalje odvijati, kao i većina građana u ovoj zemlji, ali krajnje je vrijeme da se javno prozovu oni koji su trebali reagirati jer im je to posao, a nisu – kaže Uzunović.

Dodaje da Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH funkcionira kao i ranije zajedničkom odlukom svih organa koji su i doveli do njenog osnivanja 2009. godine.

– Zakon je na našoj strani i mi po njemu funkcioniramo. No, ovdje je na sceni očito kršenje ustavno-pravnog poretka države i njenih zakona, što bi trebao biti alarm za one koji se bave zaštitom svega toga da reagiraju. Ne vidim način kako možemo ući u igru da priznamo nešto što je potpuno suludo i za šta svi oni koji su to pokrenuli trebaju biti privedeni pravdi i odgovarati. Zamislite samo da se ovako nešto desi u Srbiji, Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj međunarodno priznatoj državi – ističe Uzunović.

Kaže kako se nakon ovakvog poteza NSRS-a postavlja pitanje – ko bi bio zainteresiran da plasira lijekove u BiH ako se nastavi dalja podjela jedinstvenog tržišta.

– Neće biti moguće paralelno voditi postupke licitacije i nabavke lijekova na tržištu. BiH je i bez ovakvih suludih ideja pojedinaca poprilično komplikovana zemlja sa dva entiteta, više kantona i nadležnosti. Postavlja se pitanje, u kom pravcu bi otišlo zdravstvo? No, o tome bi najviše trebali razmisliti upravo oni koji su ušli u ovaj avanturizam, u kom dijelu zemlje će lijekovi biti dostupni građanima, a gdje ih neće biti. Sasvim je sigurno da će proizvođači sami procijeniti – koje im je tržište sigurno i gdje će plasirati svoje lijekove, a odgovor se zna, većina njih radi i želi raditi samo sa državnim institucijama – pojašnjava Uzunović.

Kaže kako bh. tržište i u ovakvim uvjetima često ima deficit određenih lijekova.

– Tokom pandemije imali smo priliku vidjeti da na svjetskom tržištu nije bilo određenih lijekova. Strah me i pomisliti šta bi se moglo desiti po pitanju snabdijevanja lijekova za hronične bolesnike, citostatika za onkološke pacijente… To bi u svakom slučaju imalo nesagledive posljedice za građane. Naročito bi to došlo do izražaja u entitetu RS. Svi mi to znamo, samo očigledno to ne zna ili ne želi znati aktualno političko rukovodstvo u RS-u koje je sve ovo i kreiralo. Nisu svjesni posljedica u koje vuku, prije svega RS, a onda i cijelu državu BiH – navodi Uzunović.

Agencija za lijekove i medicinska sredstva BiH osnovana je Zakonom o lijekovima i medicinskim sredstvima BiH kao ovlašteno tijelo odgovorno za oblast lijekova i medicinskih sredstava koji se proizvode i upotrebljavaju u medicini u BiH. Ima 103 radnika, a trebali bi ih, kako kaže Uzunović, biti 160. Sjedište je u Banjoj Luci, kontrolna laboratorija u Sarajevu, a glavna kancelarija za farmakovigilancu u Mostaru.

– Nedostatak kadra problem je Agencije od njenog samog osnivanja, što nam je znatno otežavalo probleme u radu. Taj problem još više je došao do izražava u vrijeme pandemije koronavirusa sa uvozom i dopremanjem Covid-vakcina. Najviše nedostaje ljudi za rad u laboratoriji. Ono što je važno pomenuti jeste da analitičar na analitičkom instrumentu u laboratoriji mora proći određeni period obuke koji traje i nekoliko godina. To su ljudi koji ne mogu doći sa fakulteta i odmah raditi najsloženije analize. No, bez obzira na poteškoće, pobrinuli smo se, da svi lijekovi koji ulaze na tržište BiH, prolaze kontrole – ističe Uzunović.

Posljedice nerada Vijeća ministara BiH

Zakonom je propisano da novi prijem radnika u Agenciju, nakon smrti, penzionisanja ili napuštanja radnog mjesta, odobrava Vijeće ministara BiH.

No, kako je ovaj organ izvršne vlasti tokom proteklih mjeseci bio blokiran, prvenstveno zbog odbijanja rada ministara iz RS-a, upražnjena radna mjesta u Agenciji, kaže Uzunović, i dalje su prazna.

– Mi trenutno imamo šest, sedam radnih mjesta koja su upražnjena tokom ove godine. Zamislite šta to znači na ionako deficitaran broj kadrova. Nedostatak materijalnih sredstava sasvim druga je priča, nismo jedini kojima nedostaje finansijskih sredstava. Zamislite šta bi značilo u ovakvim uvjetima osnivati enitetsku agenciju. Kada se osnivala državna agencija, na raspolaganju su bili svi resursi iz oba entiteta. Mi smo državnu Agenciju gradili godinama i danas je gradimo jer to zahtijeva vrijeme, obučen kadar, ogromna materijalna sredstva. Taj posao je mukotrpan ako želite kvalitet. Avanturisti koji bi to željeli stvoriti preko noći, nisu ni svjesni u šta se upuštaju – zaključio je Uzunović.