Ustavni sud od Schmidta traži očitovanje na Krištinu apelaciju kojom ruši Sud BiH?!

Zahtjev Borjane Krišto, aktuelne zamjenice predsjedavajućeg Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o Sudu BiH, kojim traži ukidanje apelacione nadležnosti ovog suda, već dva puta je bio na dnevnom redu Ustavnog suda BiH. No odluka u ovom predmetu nije donesena.

Piše: A.DUČIĆ/Fokus.ba

Kako je za Fokus.ba potvrđeno u Ustavnom sudu BiH zatraženo je amicus curiae mišljenje od Ureda visokog predstavnika u BiH Christiana Schmidta i Venecijanske komisije.

– Nakon što dobije ova mišljenja, Ustavni sud će pripremiti nacrt odluke i staviti ga na dnevni red po prijedlogu suca izvjestitelja – rečeno nam je u Ustavnom sudu BiH.

Inače, ovaj zahtjev Krišto, kojim se de facto ruši pravosudni sistem na nivou države, budući da se ukida nadležnost Suda BiH da odlučuje po žalbama na prvostepene presude, bio je na dnevnom redu Ustavnog suda BiH 2. i 3. decembra 2021., te ponovo 26. i 27. maja ove godine. Odluke po ovom zahtjevu ni na jednoj od tih sjednice nije bilo.

Zanimljivo u svemu ovome jeste činjenica kako Krišto, koja je kadar HDZ-a BiH, na ovaj način, očito je, pokušava derogirati rad državnog suda, što bi izazvalo svojevrsni pravni haos, u momentu kada u BiH ne postoji druga instanca koja bi imala apelacionu nadležnost na nivou države.

S druge strane, drugi kadar HDZ-a BiH, ministar pravde BiH Josip Grubeša već duže je u ladici držao novi nacrt zakona o sudovima koji upravo predviđa formiranje apelacionog suda BiH kao posebne pravosudne institucije.

Kako je Fokus.ba objavio, taj nacrt zakona, koji je jedan od ključnih za reformu pravosuđa, je nedavno pustio u procedure.

Dok, s jedne strane novi nacrt zakona konačno nalaže osnivanje posebnog apelacionog suda, s druge strane dobrim dijelom sužava krivičnu nadležnost Suda BiH, posebno kad je riječ o korupciji počinjenoj primjerice na nivou entiteta.

Time se, praktično, udovoljilo predstavnicima RS-a koji su sve vrijeme insistirali da se ukine tzv. proširena nadležnost Suda BiH. A očito je da takav jedan poduhvat ni HDZ-u BiH nije “mrzak”.

U Zakonu o krivičnom postupku BiH postoji dakle pravilo dvostepenosti, pa žalbe na presude Suda BiH preispituje Apelaciono odjeljenje istog ovog suda što nije u skladu sa evropskim standardima.

Naime, i domaći i međunarodni pravni akti nalažu da odlučivanje o žalbama odlučuju viši sud, dakle drugi, nezavisan i nepristrasan sud.

No, to ni u kojem smislu ne može biti opravdanje da Ustavni sud BiH, u situaciji kada još nemamo formiran apelacioni sud BiH, postupi po zahtjevu Krišto i uruši pravosudni sistem BiH. Stoga je, očito, ovaj vruć krompir, prebačen visokom predstavniku, a usput i Venecijanskoj komisiji.