Ustavni sud BiH danas o upotrebi zastave, grba i himne Srbije u institucijama RS

Ustavni sud Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici će razmatrati nekoliko tačaka koje su na dnevnom redu, a među njima se nalazi i zahtjev člana Predsjedništva BiH Denisa Bećirovića da se ocjeni ustavnost dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne koje je Narodna skupština Republike Srpske (NSRS) prošle godine usvojila, a kojim se omogućava isticanje simbola stranih država s kojima ovaj bosanskohercegovački entitet ima potpisane posebne i paralelne odnose.

Važno je istaći da bi danas mogla biti donesena konačna odluka Ustavnog suda BiH budući da je ova pravosudna institucija u februaru ove godine privremenom mjerom suspendovala također na zahtjev Bećirevića.

Inače, privremena mjera stupa na snagu odmah danom donošenja što je u ovom slučaju bilo 12. februara ove godine te će ona vrijediti sve dok se ne donese konačna odluka po ovom pitanju.

Kada je Ustavni sud BiH donio ovu privremenu mjeru u obrazloženju je navedeno da je stavljen van pravne snage Zakon o dopuni Zakona o uporabi zastave, grba i himne RS-a, koji je stupio na snagu 1. februara 2025.

Zatim je navedeno detaljnije pojašnjenje:

“U konkretnom slučaju Ustavni sud zapaža da Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne omogućava da se uz isticanje grba i zastave RS kao entiteta i izvođenje himne RS ističu grbovi i zastave i izvode himne stranih država. Primjena Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne podrazumijeva da se na svim javnim ustanovama RS, osim simbola RS, mogu isticati i simboli stranih država. Navedeno implicira na zaključak da javna vlast u RS može, u skladu sa Zakonom o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne, preduzeti konkretne korake na postavljanju i isticanju simbola stranih država na svim javnim institucijama uz postojeće simbole entiteta RS. Također, prema tom zakonu, simboli stranih država se, pored grba RS, mogu koristiti i na pečatima i štambiljima koje koristi javna vlast u RS i sl.

Ustavni sud, ne prejudicirajući odluku o meritumu ovog zahtjeva za ocjenu ustavnosti, ukazuje da se omogućavanje isticanja simbola stranih država može tumačiti kao stvaranje pravnog okvira koji narušava suverenitet i teritorijalni integritet Bosne i Hercegovine na jednom dijelu njene teritorije, što može imati dugoročne posljedice po ustavni poredak. U takvoj situaciji, isticanje simbola stranih država uz simbole entiteta, sa ili bez istaknutih simbola države Bosne i Hercegovine, može stvoriti privid nepostojanja suvereniteta, teritorijalnog integriteta i političke nezavisnosti Bosne i Hercegovine. U tom pogledu, Ustavni sud naglašava da je u članu 6. Preambule Ustava Bosne i Hercegovine izražena opredijeljenost za „suverenitet, teritorijalni integritet i političku nezavisnost Bosne i Hercegovine u skladu s međunarodnim pravom“. Ustavni sud, stoga, smatra da postoje valjane sumnje da bi osporeni zakon mogao narušiti ustavni poredak i političku stabilnost Bosne i Hercegovine, što je u ovoj fazi dovoljno da se utvrdi postojanje „dokazive tvrdnje“ za mogućnost nastupanja neotklonjivih štetnih posljedica kao uvjeta da bi Ustavni sud usvojio zahtjev za privremenu mjeru.

Ustavni sud smatra da preduzimanje bilo kakvih radnji na osnovu osporenog zakona i prije odlučivanja o meritumu ovog predmeta može biti percipirano kao čin paralelne vanjske politike. Uslijed toga, moguće je nastupanje štetnih posljedica i u međunarodnim odnosima ako bi se u RS isticali ili koristili simboli stranih država u javnosti i na službenim dokumentima, i to van onoga što predstavlja službenu vanjsku politiku Bosne i Hercegovine. Osim toga, imajući u vidu prošlost u Bosni i Hercegovini, nesporno je da pitanje upotrebe simbola stranih država od entiteta RS predstavlja osjetljivo pitanje, zbog čega bi primjena takvog zakona potencijalno mogla izazvati političke napetosti unutar BiH i dodatno pogoršati odnose između entiteta i državnih institucija. U ovim okolnostima, Ustavni sud zaključuje da postoji hitnost koja opravdava donošenje privremene mjere.

Na kraju, u slučaju da Ustavni sud utvrdi nesaglasnost spornog Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne s Ustavom Bosne i Hercegovine, posljedice primjene takvog zakona zahtijevale bi i skidanje simbola stranih država s javnih institucija u RS, odnosno uklanjanje pečata i štambilja sa simbolima stranih država na dokumentima koje je ovjeravala javna vlast RS, što bi dovodilo u pitanje načelo pravne sigurnosti i valjanosti takvih dokumenata. To bi svakako, prema mišljenju Ustavnog suda, izazvalo štetne posljedice i u međunarodnim odnosima koje bi se efikasno mogle izbjeći privremenim stavljanjem van snage tek usvojenog Zakona o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne. Naime, sporni Zakon o dopuni Zakona o upotrebi zastave, grba i himne je stupio na pravnu snagu nedavno, tj. 1. februara 2025. godine. Stoga, privremeno obustavljanje njegove primjene bi, svakako, izazvalo manje štete nego otklanjanje posljedica primjene takvog zakona u slučaju da Ustavni sud usvoji zahtjev za ocjenu ustavnosti”.

Podsjećanja radi, NSRS je u novembru prošle godine usvojila dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne i tada je Milorad Dodik, predsjednik RS rekao tada da je riječ o historijski važnom dokumentu koji treba odrediti pravac daljeg razvoja.

Pročitajte još👉Ustavni sud zabranio isticanje zastave, grba i himne Srbije u institucijama RS

Dva dana kasnije zastupnici Narodne skupštine RS-a usvojili su izmjene i dopune Zakona o grbu, himni i zastavi u formi nacrta, koji predviđa ponovno korištenje himne Bože pravde i grba s dvoglavim orlom, odnosno grba Nemanjića, koje je ranije Ustavni sud BiH proglasio neustavnim.

Ustavni sud Bosne i Hercegovine je 2006. godine proglasio neustavnim grb Republike Srpske, a nakon toga je, 2007. godine, NSRS umjesto grba usvojio amblem sa slovima RS. Neustavnom je proglašena i himna.

Sud je obrazložio da su ti zvanični simboli u suprotnosti sa ustavnim principom kolektivne ravnopravnosti konstitutivnih naroda, budući da se time ističe historija, tradicija, običaji i vjerski i nacionalni identitet Srba te nameću takve vrijednosti pripadnicima drugih konstitutivnih naroda, drugim građanima i ostalima na teritoriji entiteta Republika Srpska.

Inače, Ustavni sud BiH je privremenu mjeru o zabrani provođenja dopune Zakona o upotrebi zastave, grba i himne po zahtjevu Bećirovića za ocjenu ustavnosti spornog zakona ranije, ističući da zakon predstavlja antiustavni i antidejtonski akt koji ozbiljno podriva suverenitet i teritorijalni integritet BiH. Bećirović je također upozorio na to da se zakon temelji na mjerama donesenim u okviru tzv. svesrpskog sabora, čime se dodatno narušavaju temelji Općeg okvirnog sporazuma za mir u BiH.

S obzirom na to da je Ustavni sud BiH još 2006. godine utvrdio neustavnost sličnog zakona u RS-u, a Bećirović je istakao kako svaki pokušaj njegovog ponovnog usvajanja predstavlja ozbiljan izazov za vladavinu prava u BiH.