Upravljanje ambalažnim otpadom: BiH puna ilegalnih deponija

U Bosni i Hercegovini, na državnom nivou još ne postoji zakon ili pravilnik o upravljanju ambalažnim otpadom. Ne postoji ni značajna osviještenost stanovništva, kao ni adekvatna infrastruktura, ali zato postoji veliki broj ilegalnih deponija. Evropski standardi čine se nedostižnim, međutim prvi koraci se ipak prave.

Ni stotine kontejnera na brojnim lokacijama u glavnom gradu Bosne i Hercegovine nisu dovoljni. Otpad se i dalje odlaže pored kontejnera, a sve češće i bilo gdje u gradu.
”Svagdje je smeće, gdje god pogledate.”

”Odlažimo i reciklirajmo. Ja imam kantu za reciklažu, sve recikliram.”

Ovakvih primjera je malo, jer istraživanja pokazuju da se na godišnjem nivou reciklira samo 10% ambalažnog otpada.

”Imamo gdje su postavljeni zeleni otoci u kojima imamo kontejnere za zeleni otpad, za miješani otpad, plastiku i metal, odnosno staklo i papir i karton. Nažalost ti kontejneri bivaju prazni, a onaj miješani kontejner biva prebukirani”, kaže Mirza Ramić, KJKP Rad.

Pravilnika o upravljanju ambalažnim otpadom na državnom nivou, koji bi regulisao postojeće stanje, još uvijek nema. Uporedo, ilegalne, divlje deponije i dalje funkcionišu.

”Sve te, tzv opštinske neuređene deponije funkcionišu nelegalno. Tako da je do ministarstva, federalnog i entitestkih ministarstava koji uređuju i strateški planiraju, da postave neke pravne akte, zakone, odluke kojima će se ograničiti rad takvih deponija, i što je još važnije, ne samo da ih donesu, nego da utiču na implementaciju tih odluka kako bi došlo do zatvaranja i regulisanja načina upravljanja otpadom”, kaže Maja Čolović-Daul, direktorica Dekonta BiH.

Stoga je u okviru projekta Efikasan sistem upravljanja otpadom u Kantonu Sarajevo, organizovana demonstracija analize komunalnog otpada.

”Projekat je sastavljen od tri ključne komponente. Prva je profesionalno usavršavanje radnika KJKP Rad, kao što možete svjedočiti. Druga komponenta je opremanje opremom KJKP Rad, a to je doniranje velikog broja kanti kontejnera koji će se staviti u upotrebu. Treća i najvažnija komponenta jeste kampanja podizanja svijesti kod građana koliko je važno sortirati otpad i reciklirati”, ističe Samir Arnautović, People In Need.

Neophodnost edukacije građana je očigledna, kao i unaprijeđenje infrastrukture.

”Jedan od vrlo značajnih aspekata ovog projekta jeste nabavka velike količine opreme za odvojeno prikupljanje otpada. Neophodna je komunikacija sa građanima, pa kroz sam projekat nevladina organizacija People in need planira jednu jaču medijsku kampanju i edukaciju”, kaže Majda Čukojević, KJKP RAD.

Tokom 2018. godine u Bosni i Hercegovini proizvedeno je oko 150 000 tona plastičnog otpada, od čega se samo 2% recikliralo. Očigledno je da će put do uspostavljanja evropskih standarda biti dug. Ipak, početni koraci mogli bi podrazumijevati edukaciju građana, poboljšanje infrastrukture, ali i veću uključenost nadležnih.

N1