Upozorenje za Evropu: Razorne poplave više nisu anomalija, nego budućnost

Ogromne poplave koje su zahvatile dijelove Evrope nisu anomalija, već norma budućnosti kontinenta, a članice Evropske unije moraju postići “saradnju bez presedana” kako bi u budućnosti bile spremnije na takve katastrofe, rekao je u srijedu povjerenik Evropske komisije za vanredne situacije Janez Lenarčič.

Nakon rekordnih kiša koje su u dijelovima Evrope u jednom danu pale u tri do četiri puta većoj količini od prosječne mjesečne količine, poplave su pogodile oko dva miliona ljudi, a njih najmanje 16 izgubilo je živote u Austriji, Češkoj i Poljskoj.

Stručnjaci upozoravaju da opasnost nije prošla. S druge strane Evrope, u Portugalu, požari uništavaju hiljade hektara šuma, a živote je izgubilo najmanje sedmero ljudi.

“Ekstremi kojima smo nekad svjedočili jednom u životu sada se događaju gotovo svake godine”, rekao je Lenarčič u Evropskom parlamentu u Strasbourgu, tokom rasprave koja je ubačena u termin u kojem je mađarski premijer Viktor Orban trebao predstaviti predsjedanje njegove države EU-om, što je odgodio zbog poplava i u njegovoj zemlji.

Slovenski povjerenik rekao je da su posljedice klimatskih promjena postale svakodnevica stanovnika Evrope, kontinenta koji se zagrijava brže od drugih, te da ovakve “tragedije nisu anomalija već norma naše zajedničke budućnosti”.

Lenarčič je rekao da EU već ima mehanizme za odgovore na takve situacije, poput Copernicusovog sistema ranog upozoravanja na poplave, koji je u proteklim danima poslao stotinu hiljada upozorenja, no da se razvijaju novi alati.

“Moramo postići saradnju bez presedana”

“Moramo se ujediniti, postići saradnju bez presedana”, rekao je povjerenik iz Slovenije koja je prošle godine i sama doživjela razorne poplave koje su odnijele četiri života. Naglasio je da se protiv tih katastrofa države ne mogu boriti same te da se treba uspostaviti prekogranična otpornost i zajedničko upravljanje vodenim tokovima.

Upozorio je da je trošak nedjelovanja puno viši od ulaganja u otpornost za buduće katastrofe.

“Prosječna cijena katastrofa 80-ih bila je osam milijardi eura godišnje. Nedavno, 2021. i 2022. godine, šteta je premašila 50 milijardi eura godišnje, što znači da je cijena nečinjenja daleko veća od cijene (preventivne) akcije”, rekao je.m

Evropska komisija će sada koristiti sve alate da pruži pomoć zahvaćenim državama, od pumpanja vode, slanja ronioca i timova za potrage, do donacija pročišćivača vode, skloništa i brodova te drugih načina pomoći, najavio je Lenarčič.

Europarlamentarci su nakon njegovog obraćanja pozvali na hitno djelovanje i osiguravanje sredstava za izgradnju infrastrukture ključne za otpornost.

Dio zastupnika, očekivano prema njihovim ideološkim linijama, negirao je postojanje klimatskih promjena te optuživao zelene politike za ove katastrofe.

U raspravi je učestvovao i hrvatski zastupnik zelenih Gordan Bosanac koji je pozdravio činjenicu da je većina zastupnika, osim onih koji šalju “otrovne strelice” te su “manipulativni” prema zelenoj tranziciji i nužnosti borbe protiv klimatskih promjena, sada svjesna razornosti klimatskih promjena.

“Volio bih da se u budućnosti, kad ćemo pričati o budućnosti poljoprivrede, energetike, stanovanja u Evropi, sjetimo ove rasprave, onih koji su bili na prvoj liniji borbe protiv poplava i koji su stradali”, poručio je u kratkom obraćanju.