Upozorenje stručnjaka: Zašto bi ljetovanje na Mediteranu moglo postati opasno po zdravlje

Sredozemno more vas možda asocira na prizore luksuznog odmora na plaži, ukusnih morskih obroka i beskrajnih pješčanih plaža, ali ova voda je sve toksičnija, upozoravaju stručnjaci.

Kako prenosi CNN, više od 87 posto Sredozemnog mora, zagađeno je mikroplastikom i drugim zagađivačima, uključujući toksične metale i industrijske hemikalije, prema izvještaju Svjetskog fonda za prirodu (WWF) iz jula 2024. godine.

Globalno, zagađenje vode je povezano sa 1,4 miliona preranih smrti, što predstavlja probleme za 150 miliona ljudi koji žive duž obale Sredozemnog mora i 270 miliona turista koji su privučeni ovim vodama svake godine.

Sredozemno more se prostire na 46.000 kilometara obale u 22 zemlje, mnoge s različitim ekološkim standardima i praksama. Egipat, koji daje 0,25 miliona tona plastike koja završi u Mediteranu, najveći je prestupnik, kaže WWF, zatim Turska, koja daje 0,11 miliona tona i Italija, koja daje 0,04 miliona tona plastike zagađenom moru – sve dio od 1,9 miliona plastičnih fragmenata po kvadratnom metru.

Medicinski stručnjaci konsultirani za izvještaj WWF-a kažu da ljudi mogu unositi mikroplastiku iz vodenog okruženja kroz konzumaciju morskih organizama i kroz vodu (i za piće i iz flaširane). Istaknuli su kako se najviše unese konzumiranjem tri glavne komercijalne vrste ribe (brancin i dvije vrste skuše).

U primorskom gradu Ostiji u blizini Rima, Pierluigi Capozzi skenira more iz svog restorana Mediterraneo: “Prije možda 50 godina ljudi nisu znali ono što mi sada znamo o zagađenju i plastici, ali vidim mlade ljude bez ikakvih problema da bacaju plastične flaše u more, bacaju smeće po zemlji, cigarete”.

Prije deset godina, svakog jutra pijesak ispred njegovog restorana na plaži bio je prekriven hemikalijama s teretnih brodova koji prolaze brodskim putevima vidljivim s obale: “Zahvaljujući boljoj regulativi, to hemijsko zagađenje je sada nestalo”, kazao je za CNN.

Mediteran je jedan od najvećih svjetskih rezervoara morske i obalne raznolikosti, navodi Med Sea Alliance, koja radi na zagovaranju ribarske industrije kroz bolje prakse. Kažu da veliko zagađenje negativno utječe na bogatu morsku floru i faunu. Unatoč tome što pokriva samo 0,7 posto površine svjetskog okeana, more ima 7,5 posto svjetske morske faune i 18 posto svjetske morske flore.

Ribarstvo je industrija vrijedna 4,6 milijardi eura na Mediteranu, a zagađenje vode uvelike je utjecalo na egzistenciju 180.000 ljudi koji se oslanjaju na ribolov za preživljavanje, kaže WWF.

UN-ov program za okoliš kaže da je morski ulov u Mediteranu opao za 34 posto u posljednjih 50 godina, zbog prekomjernog ribolova i plastike u vodi.

Studija Arhipelaškog instituta za očuvanje mora u Grčkoj iz 2023. godine ispitala je 25 morskih životinja, uključujući osam delfina, dvije medvjedice i 15 morskih kornjača i u svima je pronašla mikroplastične zagađivače.

Raffaele Marfella, profesor napredne nauke na Univerzitetu Vanvitelli u Napulju, kaže da je zagađenje plastikom hitan globalni problem koji prevazilazi štetu po okoliš.

Citirajući nedavni članak u New England Journal of Medicine, on ističe vezu između mikroplastike i nanoplastike poznate kao MNP i određenih kardiovaskularnih bolesti: “Sadašnja saznanja sugeriraju da MNP mogu ući u krvotok gutanjem ili udisanjem, izazivajući upalu i oksidativni stres. Vremenom, hronična izloženost MNP može ubrzati napredovanje ateroskleroze i povećati vjerovatnoću kardiovaskularnih događaja”.

Zagađenje plastikom smatra se “stalnim” zagađivačem, što znači da jednom kada postane invazivno, ostaje tu gdje jeste.

Ako ljudi ne učine svoj dio posla da zaustave pošast zagađenja vode, odmor na Mediteranu iz snova mogao bi se uskoro pretvoriti u noćnu moru.