Uporno se sunce bori da zasija još koji dan: Kako neoubičajene vremenske prilike utiču na čovjeka?

Uporno se sunce bori da zasija još koji dan. Probija se kroz oblake i donosi visoke temperature, neoubičajene za ovo doba godine. Smjenjuju ga vjetar, kiša, tmurni oblaci, pa građanima čas trebaju sunčane naočare, čas kišobrani.

Pitali smo Sarajlije kako oni podnose promjenljivo vrijeme:

”Već je to jedan kontinuitet godinama, već se organizam navikao, mislim da nema razloga da se nešto posebno mijenja”, ”Sav si nekako nikakav. Ovo je nenormalno sve”, ”Ja se puno bolje osjećam kad je sunce, ujutru kad ustanem, a sunčan je dan, ja sam razdraganiji i sretniji. Što se mene tiče ja bih da potraje ovo, jer ovaj period oktobar, novembar, kiše, oblačno, nema sunca, odmah se depresivnije osjećam.”

A ta pojava da sa prvim opalim lišćem opada i naše raspoloženje nije nimalo čudna. Stručnjaci poručuju da svake godine, baš u ovom periodu, građani imaju osjećaj bezvoljnosti, potištenosti i tjeskobe.

”Imamo te sezonske afektivne promjene ponašanja, one jesu povezane sa tim nedostatkom sunca, tmurnim vremenom, sve to utiče taj neurotransmiter, koji su odgovorni za naša stanja centralnog nervnog sistema, odnosno mozga, tih hormona endrofina se luči manje. Tako da osobe koje su podložne takvim poremećajima, depresijama, lošim raspoloženjima, malo veće simptome mogu da osjete nego ljudi koji su zdravi”, navodi Nejra Jonuz Gušić iz Hitne Pomoći Kantona Sarajevo.

Pomenuti simptomi, kod mnogih se intenziviraju prelaskom na zimsko računanje vremena. Ove godine biće to 29. oktobra u tri sata ujutru, kada će se vrijeme pomjeriti jedan sat unazad. Utječe to na bioritam čovjeka, manjak sna i još mnogo toga.

Alma Katica-Mahmutović, psihologinja je rekla:

”Sama ličnost mora se prilagoditi na vanjske i unutrašnje uticaje. Naravno da postoji jedno prilagođavanje tog unutrašnjeg sata ravnoteže kada se nešto poremeti. Ono što pokazuje statistika i ljudi iskazuju da osjećaju neke negativne vibracije jesu određeni simptomi koji su tjeskoba, razdražljivost itd. Većinom su to ljudi koji su meteoropate, osjetljivija grupa ljudi koja osjeća ove velike oscilacije u vremenu i samom atmosferskom pritisku”, ističe psihologinja Alma Katica-Mahmutović.

A u vazduhu su i dalje i brojni virusi, praćeni povišenom tjelesnom temperaturom i kašljem. Kod najmlađih pojavio se i veliki kašalj. Aleksandra Vladičić, pedijatrica, napominje da ga je teško prepoznati, jer u prvoj fazi liči na sve druge virusne bolesti. Dodaje:

”Kad krene u taj drugi stadijum onda imamo zacenjivanje, dijete plavi, ostaje bez vazduha, ponekad baš bude respiratorno kompromitovano, ne može da diše. Taj kašalj se javlja noću i karakterističan je, roditelji se uplaše, ne liči ni na jedan drugi, dijete ima napade kašlja, epizode kada se dijete guši u kašlju često i povraća”, navodi Vladičić i napominje da teže kliničke slike naročito mogu imati mališani koji nisu vakcinisani.

N1