Unutrašnji sukobi, militarizacija, nasilje, kriminal i terorizam: BiH 61. na listi najsigurnijih zemalja

Bosna i Hercegovina je na 61. mjestu na rang-listi Globalnog indeksa mira (GPI), izvještaja koji svake godine objavljuje Institut za ekonomiju i mir sa sjedištem u Sidneju. Na listi s ukupno 163 zemlje samo je Srbija, zauzevši 65. poziciju, nesigurnija od BiH, dok su u boljoj situaciji Crna Gora (45.), Albanija (40.), Sjeverna Makedonija (38.) te Hrvatska, koja je zauzela 14. mjesto. GPI rangira države na osnovu istraživanja 23 indikatora, od domaćih i unutrašnjih sukoba, militarizacije, nivoa nasilja, do stanja u oblasti kriminala i terorizma.

Politički dijalog 

Direktor Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović kaže da je pozitivno to što je BiH blizu prve trećine zemalja, što postoji politički dijalog, ali insistiranje na spornim ciljevima pojedinih politika može dovesti do značajnih problema. 

– Stanje u BiH može se pogoršati. Nedostatak političkog dogovora, mudrosti, hrabrosti i odgovornosti političara na vlasti da priušte građanima mir, sigurnost i prosperitet svakako može imati posljedice. Tu nemogućnost dogovora, uprkos snažnoj involviranosti međunarodnih snaga, u prvom redu EU i SAD, na prostoru Kosova. Vidimo da nedostatak dijaloga uzrokuje sporadične incidente, a sada to dolazi u fazu kad se gube ljudski životi. Nadam se da će se međunarodni akteri dodatno angažirati da se nađe izlaz – dodaje Hadžović.

Hadžović: Može se pogoršati. Avaz

Pogoršanje sigurnosne situacije u svijetu, jer trenutno se za finansiranje ratova izdvaja 13 posto GDP-a, a posebno nedavni sukob na Kosovu, Hadžović vidi kao snažnu opomenu bh. političarima i građanima te poziv na dijalog po svaku cijenu.

Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije UNSA-e Armin Kržalić primjećuje da je u posljednjih osam godina BiH nazadovala za osam, a Srbija za 20 mjesta na listi GPI-a.

Stranački ljudi

Kaže da izvještaj ukazuje na to da BiH treba poboljšati kompletan sigurnosni sektor, počevši od angažmana sposobnih, a ne stranačkih ljudi u institucijama, a uporedo jačati i ekonomiju, jer loša ekonomska situacija doprinosi nestabilnosti.

– Vodeći sigurnosni problem BiH je nastavak ekstremizma i radikalizma, koji se širi posebno kod mladih ljudi. Nakon krivičnog djela, koje u sebi ima elemente terorizma, takve osobe se kod nas i u susjedstvu slave kao heroji, odaje im se počast, a to dodatno radikalizira situaciju. To nije dobro, vodi ka pogoršanju i to treba zaustaviti – ističe Kržalić.

Kržalić: Treba zaustaviti. Avaz

Najsigurnija država svijeta je Island, dok su na začelju liste Rusija, Kongo, Južni Sudan, Sirija, Jemen i Afganistan.

Podvući crtu

Na pitanje može li se Banjska ponoviti bilo gdje u regionu, Kržalić odgovara da ovakav pristup tom krivičnom djelu ide u prilog onima koji žele destabilizirati regiju.

– Neadekvatna reakcija međunarodne zajednice, Evropske unije, može dovesti do toga da BiH, ali i Srbija, ponovo dođu u situaciju da njihovi građani ne mogu slobodno da putuju Evropom. Mislim da Srbija jednom mora podvući crtu i opredijeliti se u kojem pravcu hoće da ide. U neku ruku je dobro što se nije davala kvalifikacija djela dok se ne vidi kuda ide istraga, ali odati počast nakon što se potvrdila sumnja u krivično djelo terorizma… monstruoznije bi bilo samo to da je Afganistan proglasio dan žalosti nakon napada na “Blizance” u Njujorku – ističe Kržalić.

Avaz