Ukrajinskim izbjeglicama u EU bit će omogućeno zapošljavanje bez standardno duge procedure

Praktične, finansijske i emocionalne poteškoće izbjegličkog statusa su nesagledive. Ipak, za milione ljudi koji su pobjegli iz Ukrajine od početka invazije, jedna prepreka bi mogla biti nešto lakša za rješavanje u narednim mjesecima, a to je zarađivanje za život, piše CNN.

Preduzeća i organizacije iz svih krajeva stvaraju besplatne online ploče za zapošljavanje i obuku, kako bi povezali raseljene Ukrajince koji traže posao sa poslodavcima koji ih žele zaposliti.

I po prvi put, sve države Evropske unije složile su se da ponude status privremene zaštite ukrajinskim izbjeglicama, što znači da mogu živjeti, studirati i raditi u tim zemljama bez birokracije i dugog vremena obrade s kojim se izbjeglice inače suočavaju.

U odnosu na druge izbjegličke krize, ova vrsta brze podrške zapošljavanju je bez presedana, rekao je Stefan Lehmeier, zamjenik regionalnog direktora evropskih programa za Međunarodni komitet spašavanja.

Još nešto što ide u prilog Ukrajincima ako ostanu i rade u EU, posebno u zemljama slavenskog jezika, je da će se vjerovatno lakše prilagoditi kulturi i jeziku nego izbjeglicama iz drugih krajeva.

“Ukrajinci su dugo bili dio istočnoevropske radne snage. Oni su vrlo privlačna i kvalifikovana radna snaga”, rekao je Jonas Prising, izvršni direktor međunarodne kadrovske firme Manpower, koja otvara poslove na ukrajinskom jeziku za specifične zemlje web stranice.

Manpower je otkrio da su poslodavci spremniji zaposliti ljude koji možda nemaju sve potrebne vještine za posao, ali koji se mogu obučiti. To se posebno odnosi na Ukrajinke, koje zajedno sa djecom čine veliku većinu izbjeglih Ukrajinaca.

Mnoge izbjeglice još uvijek ne traže stalne pozicije, jer još uvijek postoji nada da rat u Ukrajini neće potrajati. Manpower i dvije druge međunarodne kadrovske firme, Randstad i Adecco, su među gotovo 50 poslodavaca koji su potpisali ‘Tent Partnership for Refugees’ obećanje da će pružiti i kratkoročnu i dugoročnu podršku raseljenim Ukrajincima.

Lehmeir kaže i da uprkos izljevu podrške, mnogim ukrajinskim izbjeglicama i dalje možda neće biti lako da počnu raditi čak i ako pronađu posao koji im odgovara.

“Za početak, veliki broj izbjeglica su žene sa djecom čiji su muževi ili partneri ostali u Ukrajini. Dakle, oni ne mogu raditi dok ne uspostave brigu o djeci. To nije samo čuvanje djece ili dnevni boravak, već škole i centri za razvojno učenje kako bi se njihova djeca mogla obrazovati” napomenuo je.

Drugo, iako je svih 27 država EU odobrilo da se ukrajinskim izbjeglicama ponudi privremeni zaštitni status, svaka država kreira svoje administrativne procese i postoji zabuna oko toga kako će svaki od njih funkcionirati.

“Ti procesi ne samo da će izbjeglicama dati pravo na rad, već će im omogućiti i pristup subvencijama mreže socijalne zaštite za život i školama za njihovu djecu”, poručio je Lehmeir.