Ugradnja solarnih panela bez dozvola građanima bi donijela manje račune za struju i čišći zrak

Fotonaponski solarni paneli sastavni su dio tranzicije elektroenergetskog sektora baziranog na obnovljivim izvorima energije, a njihova ugradnja na objekte sa sobom nosi benefite. Njih bi uskoro mogli osjetiti građani Tuzlanskog kantona, a zatim i oni u ostatku Federacije BiH.

Vlada Federacije BiH nedavno je usvojila Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta, koji je naklonjen solarnom sistemu.

Naime, prema riječima stručnjaka novi oblik zakona pogoduje ulaganjima u solarne elektrane, a prvi koji bi uskoro mogli na znatno jednostavniji način postići postavljanje fotonaponskih solarnih panela jesu građani Tuzlanskog kantona.

Tuzlanske elektrane bez dozvola

Naime, po uzoru na federalni nivo Vlada Tuzlanskog kantona usvojila je prijedlog kantonalnog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o prostornom uređenju i građenju, a njegovo krajnje usvajanje u Kantonalnoj skupštini za građane bi bilo od velikog značaja.

Kako je pojašnjeno, oni bi dobili brojne povlastice, posebno u kontekstu potavljanja fotonaponskih solarnih panela jer bi procedura vezana za ishodovanje dozvola bila u potpunosti olakšana.

“Nakon izmjena i dopuna zakona, građani koji žele postaviti fotonaponske solarne panele neće morati tražiti urbanističku saglasnost, odnosno lokacijsku informaciju, niti građevinsku dozvolu, a samim tim neće imati ni upotrebne dozvole”, kaže ministrica prostornog uređenja i zaštite okolice TK Anela Ajšić.

Resorna ministrica dodaje da su izmjene i dopune kantonalnog zakona usklađene sa aktuelnim Zakonom o električnoj energiji FBiH.

“Trenutni Zakon o električnoj energiji FBiH kaže da se eletričnim proizvođačima ne smatraju proizvođači za vlastite potrebe te da za takve nije potreba dozvola za rad. Samim time, ministarstvo ovom dopunom zakona omogućava lakši pristup, odnosno lakšu ugradnju solarnih panela za naše investitore, odnosno pravne i fizičke osobe”, dodaje Ajšić.

S druge strane, ovakav potez kantonalne vlasti, ali i onog koji ide na federalnom nivou pozdravljaju i stručnjaci iz oblasti ekologije, koji navode da će on imati višestruke pozitivne efekte na građane u ekonomskom smislu, ali i po okolinu jer će se postići uslovi za smanjenje zagađenja zraka koje razara gradove u našoj zemlji.

“Jedan od članova aktuelnog federalnog zakona o obnovljivim izvorima energije kreiran je na način da građani moraju imati urbanističku i građevinsku dozvolu, što je usporavalo ugradnju solarnih panela. Međutim, sada je važno da se donose njegove izmjene koje će omogućiti građanima tog entiteta da budu proizvođači, ali i potrošači električne energije”, kaže za Klix.ba direktorica tuzlanskog Centra za ekologiju i energiju Džemila Agić.

Upravo zbog komplikovanih proceudra vezano za dobijanje dozvola za postavljanje fotonaponskih solarnih panela, građani u našoj zemlji još uvijek nemaju prevelikog iskustva sa ovakvom vrstom elektrana za proizvodnju električne energije.

“Instaliranje fotonaponskih solarnih sistema na krovovima su u tolikoj mjeri komplikovani da su se za ulazak u te procese dosad odlučivale samo velike firme koje su imale interesa. Međutim, sada se stvaraju drugačiji uslovi, benefiti za obične građane će biti veliki jer će oni imati drugačiji odnos prema energiji”, navodi Agić.

Koncept proizvodnje struje na krovovima kuća

Prema riječima struke, fotonaponski sistem kapaciteta od pet kilovata bio bi dovoljan za potrebe jednog domaćinstva.

“Instaliranjem fotonaponskog sistema građanin će proizvoditi električnu energiju, slati je u mrežu i koristiti onda kada mu treba. Samim tim, njegovi računi za električnu energiju na godišnjem nivou će biti znatno smanjeni. Također, u našem društvu će se desiti i demokratizacija, davanjem mogućnosti građanima da proizvode električnu energiju. Uz to će oni biti manje ovisni jer mi ne znamo šta nas čeka u budućnosti sa energetskom tranzicijom. Ona je nepredvidiva i najvažnije je da imamo što više samostalnih proizvođača električne energije”, ističe Agić.

Uz poboljšanje ekonomske stabilnosti građana, također će se smanjiti i zagađenje zraka. Potreba za električnom energijom iz fosilnih goriva će biti manja, a uz to i koncept zagrijavanja individualnih objekata u zimskim mjesecima bi bio promijenjen. Jedan od primjera je ugradnja toplotnih pumpi, koja je krenula iz Tuzle, međutim, ona u dovoljnoj mjeri još uvijek nije zaživjela.

“Tuzlanski kanton podstiče korištenje toplotnih pumpi, međutim, na toj ideji je uvijek bila mrlja jer su građani morali dodatno koristiti ‘prljavu’ električnu energiju iz Termoelektrane. Međutim, ugradnja solarnih panela će omogućiti da za toplotne pumpe koriste energiju koju sami proizvedu”, dodaje Agić.

BiH među najboljim lokacijama za proizvodnju iz solara

Iako naša zemlja nema strategiju, struka smatra da se Bosna i Hercegovina nalazi na jednoj od najboljih evropskih, ali i svjetskih lokacija kada je u pitanju proizvodnja električne energije iz solarnih panela.

Nažalost, u Bosni i Hercegovini još uvijek se ne subvencionira ugradnja fotonaponskih solarnih panela u domaćinstvima, što nije slučaj u zemljama regiona. Pa tako, u Hrvatskoj se već nekoliko godina ugradnja subvencionira sa od 40 do 80 posto od ukupnog iznosa ugradnje ili do 19.500 KM. Kada je riječ o Srbiji, od prošle godine ugradnja solarnih panela u domaćinstvima subvencionira se sa 50 posto od ukupnog troška ugradnje.

Konceptom proizvođač/potrošač električne energije, projektovanje snage fotonaponskih sistema na kućama je bazirano na potrošnji struje tog domaćinstva te sukladno tome i troškovi ugradnje ovise o tome koliko domaćinstvo troši električne energije.

Činjenica je da su se u posljednjih nekoliko godina znatno smanjili troškovi kupovine opreme za ugradnju fotonaponskih sistema, tako da je to danas vrlo isplativa investicija, zaključuje struka.

Klix.ba