U tri mjeseca tri odluke Vlade FBiH koje će imati nesagledive posljedice po ekonomiju Federacije

U javnosti već danima traje polemika povodom iznenadne odluke Vlade Federacije BiH o minimalnoj plaći, donesenoj dan pred Novu godinu.

Odluka je naišla na brojne kritike, prvenstveno jer je donesena bez fiskalne reforme koja bi podrazumijevala smanjenje nameta poslodavcima, a većina analitičara slaže se u predviđanjima da bi mogla biti dovedena u pitanje ekonomska stabilnost entiteta.

Na društvenim mrežama oglasio se i Nedžad Gušić, magistar ekonomskih nauka i nekadašnji član uprave BBI-a. 

– Nedavno sam pročitao retorički postavljeno pitanje u vidu ankete kojom su pratitelji društvenih mreža pozvani da glasaju za najgoru Vladu FBiH u historiji. Ponuđene opcije se odnose na mandat Vlade Nermina Nikšića od 2011.-2015. ili mandat Vlade Nermina Nikšića od 2022. do danas. Za svakoga sa trunkom ekonomske pismenosti ili minimalnim radnim stažom u realnom sektoru ovo je vrlo teško pitanje. Teška pitanja nisu ona na koje namamo odgovor, već ona pitanja na koja je bilo kakav odgovor tačan i netačan, istovremeno – započeo je Gušić, te dodao: 

– U zadnja tri mjeseca imamo tri odluke koje će prema mišljenjima stručnih ljudi, poduzetnika, udruženja poslodavaca, vlasnika malih biznisa i generalno javnosti, imati nesagledive posljedice po ekonomiju FBiH u narednom periodu, koje će biti nemoguće sanirati – naveo je Gušić.

Potom je analizirao svaku od navedenih odluka: 

– Neradna nedjelja – odluka donesena bez analize i cilja, izvjesno donosi gubitak FBiH preko 200 miliona KM godišnje. Ovdje pričamo samo o budžetu, a ne i o direktnim posljedicama na poslovanja firmi čiji su biznis modeli bazirani na prihodima koje generišu vikendom, posebno nedeljom kada njihovi kupci, potrošači ne rade.

Danas vlasnici i uposlenici tih firmi, kroz izloge svojih zatvorenih radnji gledaju kolone vozila njihovih kupaca kako idu prema Istočnom Sarajevu u RS-u. Bilo je bezbroj drugih načina da ovakva odluka bude bezbolna ili manje bolna.

– Vjerujući da neradna nedelja neće uništiti ekonomiju FBiH do kraja, jedna od najljepših čestitiki za “najluđu noć”, dolazi u vidu minimlaca od neto KM 1.000 bez smanjenja stope doprinosa. Efekti ove odluke se procjenjuju na gubitak 30.000 radnih mjesta, lančano i nekotrolisano poskupljenje, ubrzano propadanje malih preduzeća i otpuštanje radnika.

Naravno, poruka stranim i domaćim investitorima, koji su pokušali iznijeti argumente i obrazložiti negativne efekte ovakve odluke na svoje poslovanje, je bila da idu u “banana” države. Toliko o dijalogu sa poslovnom zajednicom.

Prije dvadest i pet godina, na fakultetu u USA smo ucili primjere “MAC”- Material Adverse Change, kao ključnog rizika koji može nastupiti u poslovanju. Primjer je kada uvedeš zakonske promjene u toku poslovne saradnje, koje imaju negativne efekte na ekonomiju. Npr. povećaš preko noći minimalac, bez smanjenja stope doprinosa, a firma ima ugovorene fiksne cijene sa kupcem, pa zbog minimalca gube u potpunosti konkurentnost tj. propadaju.

Ne uče se ove stvari na sumnjivim fakultetima koji izgledaju kao autobuske stanice u kasabama, pa ćemo zbog toga platiti cijenu svi.

Bez ove “ludorije” imamo smanjenje izvoza za 500 miliona eura, povećanje troškova energenata, i naravno nijednu smislenu mjeru da se ekonomija zaštiti.

– Čitamo informacije o diskontu Vlade FBiH i prodaju potraživanja u iznosu od preko 100 miliona KM poslovnim bankama, uz diskont od preko 20 posto. Kako i iz kojeg se tačno razloga Vlada FBiH odriče naplate od javnih preduzeća kroz budući period, zarad instant naplate umanjenog iznosa odmah, ostaje da se vidi?

Vratimo se teškim pitanjima, i ponudimo još malo izbora: Koja je najgora Odluka Vlade FBiH u historiji?

a) Neradna nedelja

b) Minimalac KM 1.743

c) “Black Friday” diskont potraživanja

Slobodno glasajte, pitanje jeste teško, a kao što rekoh, na teška pitanja nema tačnog ili netačnog odgovora, svi odgovori na ova pitanja su tačni i netačni u isto vrijeme.

Zbog ovakvih poteza se gube izbori, pa je pitanje dana kada ce politički subjekti pozicije početi da se ograđuju od ovih i sličnih poteza.

Gube se izbori, a ostaje pitanje gubi li se i drzava? – zaključuje Gušić.

Faktor