U svijetu enormne kazne za manipulacije finansijskim izvještajima, u BiH ih skoro i nema

Prevare u finansijskim izvještajima postale su dio naše svakodnevnice. Prema istraživanjima ACFE– Association of Certified Fraud Examination, Report to the Nations, 2022., procjenjuje se da medijan gubitaka po industrijama iznosi, real estate 435.000 dolara, wholesale trade 400.000 dolara, construction 203.000 dolara….

Za razliku od razvijenih zemalja svijeta gdje je forenzičko računovodstvo veoma ozbiljno organizovano, u Bosni i Hercegovini je još uvijek u početnoj fazi veoma slabo institucionalno i u praksi razvijeno.

U posljednje vrijeme, u regionu, forenzičko računovodstvo dobija na značaju posebno poslije afere “Agrokor“, gdje se još uvijek utvrđuju razmjere lažnog finansijskog izvještavanja i tek će se u budućnosti vidjeti posljedice obmanjivanja svih interesnih grupa, koje se mora dokumentvati i sudskim epilogom.

Fahrudin Hasanović, ovlašteni procjenitelj, forenzički računovođa i revizor za Akta.ba je pojasnio značaj finansijskih izvještaja te koliko su prevare u izradi istih prisutne danas u našoj zemlji.

“Financijski izvještaji predstavljaju analitički prikaz poslovanja kompanija, a analiza istih je polazna tačka za utvrđivanje kvaliteta i uspješnog upravljanja kompanijama. Rezultati financijske analize pomažu menadžmentu i vlasnicima u utvrđivanju segmenata poslovanja koje je potrebno unaprijediti te omogućuju usporedbu ostvarenih rezultata u odnosu na plan, konkurenciju i tržište. Poznavanje tehnika i metoda financijske analize od presudnog je značaja za sve korisnike financijskih izvještaja bilo da je riječ o internim (vlasnici, menadžment, zaposlenici) ili vanjskim korisnicima (banke, tržište kapitala, institucije)”, rekao je Hasanović.

NAMJERNE POGREŠKE

Kaže da su prevare u finansijskim izvještajima namjerna pogrešno predstavljena finansijska stanja poduzeća, ostvarena namjernim pogrešnim prikazivanjem ili izostavljanjem iznosa ili objava u finansijskim izvještajima kako bi se prevarili korisnici financijskih izvještaja.

Kaže da postoje dvije uobičajene forme koje su zastupljene a to su precijenjivanje neto vrijednosti i dobiti i podcjenjivanje neto vrijednosti i dobiti.

“Najčešća klasifikacija shema prevara koje se koriste u financijskim izvještajima su manipulacija prihodima, manipuliranje u razdobljima knjiženja, neispravno vrednovanje imovine, manipulacije obvezama i troškovima i nepotpune objave”, pojasnio je.

Zakonom su predviđene enormne kazne svima koji sakriju, krivotvore ili na bilo koji drugi način lažiraju temeljnu finansijsku dokumentaciju, a sve to zahvaljujući, prvenstveno, Sarbanes-Oxley zakonu.

Na temelju njega je, u većini zemalja, primijenjena praksa korporativnog upravljanja te ustrojena regulatorna tijela, koja imaju vrlo jasne odgovornosti, pravila rada te, osobito, izvještavanja ulagača i javnosti o finansijskom stanju i poslovnim rizicima. U Bosni i Hercegovini kako kaže Hasanović, ova praksa je svedena na minimum.

BEZ KONAČNIH PRESUDA

U Bosni i Hercegovini su legislativno dobro postavljeni standardi u računovodstveno – revizorskoj praksi. Međunarodni revizorski standard 240, revizorove odgovornosti u vezi s prevarama u reviziji finansijskih izvještaja. Navedenim standardom, tačkom broj 10. pod a)., pojam prevare je definisan kako slijedi: “Prijevara – namjerna radnja jedne ili više osoba unutar menadžmenta, onih koji su zaduženi za upravljanje, zaposlenika ili trećih stranaka, koja uključuje varanje kako bi se stekla nepravedna ili nezakonita prednost”.

Također, navedeni Standard propisiuje u okviru Menadžment i ostali unutar subjekta, tačka 17. Revizor će postaviti upite menadžmentu o: procjeni rizika menadžmenta da finansijski izvještaji mogu biti značajno pogrešno prikazani uslijed prijevare, uključujući vrstu, opseg i učestalost takvih procjena, procesu menadžmenta za prepoznavanje i reagiranje na rizike prijevara u subjektu, uključujući specifične rizike prijevare koje je menadžment otkrio ili o kojima je obaviješten ili klasama transakcija, stanjima računa ili objavama za koje je vjerojatno da postoji rizik od prijevare, komuniciranju menadžmenta s onima koji su zaduženi za upravljanje, ako postoje, o procesima za prepoznavanje i reagiranje na rizike prijevara u subjektu I komunikaciji menadžmenta s djelatnicima, ako postoje, u pogledu njihovih pogleda o poslovnim praksama i etičkom ponašanju.

Hasanović kaže da kada pogledamo kazneni zakon, odredbe su korektno napisane ali konačnih presuda nemamo. Ima više smjernica koje moramo uraditi da bi se stanje popravilo.

“Novi Zakon o računovodstvu i reviziji FBiH iz 2001.godine, uopšte ne tretira forenzičku profesiju bilo da se radi o forenzičkim računovođama ili forenzičkim revizorima. Nadalje, Savez SRRIF- FBiH je nevladino, neprofitno, strukovno udruženje certificiranih računovođa, ovlaštenih revizora, certificiranih računovodstvenih tehničara, ovlaštenih procjenitelja kao i ostalih knjigovodstvenih, računovodstvenih, revizijskih, financijskih djelatnika i drugih srodnih zanimanja u Federaciji Bosni i Hercegovini, provodi svoje politike a članovi Saveza koji plaćaju članarinu nemaju nikakav utjecaj”, kazao je.

Kada govorimo o transparentnosti poslovanja, kaže da bi, recimo bilo bi korektno, da se prikaže ko sve u ime Saveza prima određene naknade i u kojem iznosu. Na koji način se vrši izbor i imenovanje članova koji određuju u ime Saveza i koliki je iznos tih naknada. Također, jedno od pitanja koje se nameće jeste, kada je Savez stao u zaštitu svojih članova i integriteta profesije.

“Prema saznanjima koje imam, jedno od pitanja koja se postavljaju u procesu pridruživanja EU, jeste I broj pravomoćnih presuda za prevare u finansijsim izvještajima. Odgovor u ovom trenutku je dobro poznat”, rekao je Hasanović.

NAJČEŠĆI NAČINI MANIPULACIJE

Na pitanje kako i u kojem obliku se najčešće vrši manipulacija finansijskim izvještaima, Hasanović podsjeća da slabe interne kontrole i loše korporativne vrijednosti, najčešće uzrokuju nekoliko pojavnih oblike koji se mogu utvrditi u finansijskim izvještajima.

Najčešće je riječ o neusklađena glavna knjiga i pomoćne evidencije, nema kontinuiranog nadzora knjigovodstvenih i fizičkih zaliha, neuobičajen porast potraživanja i smanjenja obveza,, neuobičajene kompleksne transakcije na kraju godine i kasnije storna tih transakcija. Ovdje se radi o “ulješavanju poslovnog rezultata”, veliki broj ručnih knjiženja – s neodgovarajućim podlogama, česte pojave značajni iznosa koju su npr.9.999, 10.000., u “zadnji čas”, nema usklađivanja računovodstvenih pozicija i usaglašavanja istih s vršenjen internih računovodstvenih procjena, koje nisu temeljene na metodologiji ili međunarodnim stvandardima procjenjivanja, učestale neuobičajene transakcije s povezanim stranama, koje nisu predmetom analize i adekvatnih provjera i drugo.

Nabrojani primjeri su tipični za finansijske izvještaje i samo analizom transakcija, prateće dokumentacije, možete naći navedena odstupanja.

Hasanović je tokom svoje bogate karijere došao do saznanja da zapravo nema jedinstvenog pristupa kada je „uljepšavanje“ finansijskog stanja u pitanju. Svaki slučaj prevarnog postupanja je priča za sebe. Naravno kaže da postoje određeni tipovi prevara koji imaju isti analogiju ali glavnina aktivnosti se nalazi u pratećoj poslovnoj dokumentaciji.

Najčešći primjeri s kojima se susreću su nepostojeća dokumentacija, fotokopije se koriste kao izvorni dokumenti, izmjene na dokumentima i/ili knjiženjima, neuobičajene ili netočne iznosi na usklađivanjaima, previše storniranja i otpisivanja I drugo.

“Nadam se da ćemo za 10 do 15. godina biti u boljoj pozici po pitanju forenzičkog računovodstva. Kompanije nisu prepoznale ulogu i značaj forenzičke profesije a rad na prevenciji, detekciji i otkrivanju prevara je svakodnevni posao. Ne želimo otvorenost i transparentnost u poslovanju, nemamo primjere koji to pokazuju s vrha., npr. vlada., koja bi trebala da objavi transparentno, broj sjednice, sve delegirane tačke i materijale o kojima se raspravlja kao i da omogući uvid u te materijale. Tek, kad uspostavimo javan i transapentan rad, možemo očekivati određena poboljšanja”, kazao je Hasanović.

Najupečatljiviji primjeri finansijskih prevara svijeta Možemo konstatovati da je Ponzijeva (po. Charles Ponzi) jedna od najdugovrječnijih i najčešće povaljanih prevara koja djeluje do danas. Recimo da se godišnje podnese više stotina tužbi od strane Komisije za vrijedonosne papire SAD (Securities and Exchange Commission), a da se oko 25 % odnosi na tiplogiju Ponzijeve sheme prevare. Po visini novčanog iznosa najveća presuđena prevara je bila od strane “Bernard L. Madoff Investment Securities LLC” sa iznosom preko 60 milijardi dolara. Enron je najpoznatiji računovodstveni skandal i globalna prevara koji je postao sinonim za prevare i lažno finansijsko izvještavanje. Nakon toga je usvojen zakon Sarbanes-Oxley (ili SOX zakon). Američki je savezni zakon čiji je cilj zaštititi ulagače čineći korporativna objavljivanja pouzdanijim i točnijim. Jedna od odrednica SoX-a jeste da eksterni revizor mora obavještavati o sljedećem: svim značajnim računovodstvenim politikama i postupcima njihove primjene, svim alternativnim postupcima u svezi s financijskim informacijama unutar općeprihvaćenih računovodstvenih načela koji su bili raspravljeni s menadžmentom, te o svim posljedicama primjene takvih alternativa, objavljivanja i postupanja, uključujući i postupak kojeg preferira revizor, ostalim oblicima pisane komunikacije između ovlaštene revizijske tvrtke i menadžmenta o svim značajnim pitanjima, kao, primjerice, pismo menadžmentu ili pregled neusuglašenih razlika i sl.

I.R./Akta.ba